Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u petak je odredio tročlano raspravno vijeće koje će voditi predmet Ratka Mladića, ratnog zapovjednika vojske bosanskih Srba optuženog za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u BiH, uhićenog u četvrtak u Srbiji nakon 15 godina skrivanja.

U raspravno vijeće koje će voditi predmet IT-09-92-I "Tužitelj protiv Ratka Mladića", imenovani su njemački sudac Christoph Flugge kao predsjedavajući, nizozemski sudac Alphons Orie i južnoafrički sudac Bakone Justice Moloto.

Flugge, koji je sudac ICTY-a od 2008., u rujnu 2009. uklonjen je iz raspravnog vijeća sa suđenja ratnom čelniku bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, nakon kontroveze koju je izazvao njegov intervju tjedniku "Der Spiegel" u kojem je ustvrdio kako je "termin genocid nepotreben da bi se definirali zločini" u Srebrenici, već je dovoljno rabiti termin "masovno ubojstvo".

Četiri glavne dopune optužnice protiv Mladića vezane su za htijenje optužbe da "osvježi, razjasni i dodatno raščlani optužbe vezane uz individualnu odgovornost optuženog", za predložene "manje izmjene" kažnjivog postupanja koje podupiru optužbe iz postojeće optužnice, te za predloženo restrukturiranje i smanjivanja broja optužnih točaka te promjene pravne karakterizacije određenih kažnjivih postupanja navedenih u postojećoj optužnici. Tužitelji u dopunama također nastoje "preciznije istaknuti kažnjivo postupanje iz optužbi", posebno glede činjeničnih obrazloženja.

Odluku o imenovanju raspravnog vijeća za Mladića donio je sudac Mehmet Guney kao najstariji sudac i vršitelj dužnosti predsjednika ICTY-a, jer su predsjednik suda Patrick Robinson i potpredsjednik O-Gon Kwon odsutni iz Den Haaga.

Dopuna optužnice

Haaški sud (ICTY) u petak je odobrio djelomičnu dopunu optužnice protiv ratnog zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića, kojom se prema objavljenoj sudskoj odluci, dodatno razjašnjavaju i konkretiziraju optužbe protiv Mladića, uhićenog u četvrtak u Srbiji nakon 15 godina skrivanja, te osvježavaju pravna i činjenična obrazloženja optužbi iz postojeće optužnice.

U predloženim dopunama optužnice, Mladića se i dalje tereti samo za zločine u Bosni i Hercegovini, a ne spominju se ratni zločini koji mu se pripisuju u ratu u Hrvatskoj, kada je bio zapovjednik 9. kninskog korpusa JNA.

Dopunjena optužnica, "uvelike se poklapa u opsegu i strukturi s optužbama" u haaškom predmetu protiv bivšeg političkog čelnika bosanskih Srba Radovana Karadžića, te po ocjeni tužitelja ona "omogućuje spajanje predmeta protiv Mladić s onim protiv Karadžića", što bi "ojačalo ukupnu učinkovitost postupaka pred Tribunalom".

U predloženoj optužnici Mladića bi se teretilo po 11 umjesto 15 točaka optužbe, od čega u dvije točke za genocid za različite zločine, a otpala bi optužba za urotu da se počini genocid.

Umjesto jedinstvenog zločinačkog pothvata četiri zasebna? 

U odluci ICTY-a koju je u petak potpisao sudac Alphonse Orie, član raspravnog vijeća koje će suditi Mladiću, tužiteljima se odobrava da podnesu optužnicu s predloženim amandmanima, uz ocjenu da su priloženi dokazi zadovoljavajući, odnosno da podupiru vjerojatnu osudu optuženog ako budu prihvaćeni.

Izuzetak je vezan uz incident u "općinama Bišina i Šekovići u kojem je ubijeno više od trideset bošnjačkih muškaraca, od kojih su neki prethodno bili zatočeni u zatvoru Sušica", gdje je zbog nedostanih dokaza sudac Orie odbio odobriti uvrštenje te točke u predloženu optužnicu.

Predložena optužnica predlaže izmjene vezane uz udruženi zločinački pothvat, na način da umjesto jedinstvenog razlikuje četiri zasebna udružena zločinačka pothvata koji korespondiraju s četiri "baze zločina" iz operativne optužnice. Optužba navodi kako je Mladić, "djelovao u suglasju s različitim ljudima u različitim vremenima, slijedeći četiri različita ali povezana zločinačka cilja".

Promjene kažnjivog postupanja iz optužnice vezane su uz opseg "baze zločina", a predlaže se uklanjanje šest općina iz postojeće optužnice i dodavanje šest novih.

Tužitelji žele smanjiti broj Mladićevih optužnih točaka s 15 na 11, a smanjenje bi se odnosilo na sarajevsku bazu zločina. Tužitelji žele dodatno raščlaniti zločin genocida, koji je u postojećoj optužnici sadržan u jednoj točki. Optužba predlaže podjelu genocida na "dvije zasebne točke, od kojih svaka predstavlja različito vremensko razdoblje i lokacije u kojim se navodno dogodio genocid, te ukloniti optužbu za urotu da se počini genocid".

Mladića se u postojećoj optužnici tereti za genocid zbog pokolja 8000 bošnjaka u Srebrenici u srpnju 1995., a u odluci ICTY-e se ne precizira na koji bi se zločin odnosila druga optužba za genocid. Druga "baza zločina" za koje postojeće optužnica tereti Mladića je trogodišnja opsada Sarajeva u kojoj je ubijeno 10.000 civila.

Kod četvrte dopune optužnice - "preciznijeg isticanja kažnjivog postupanja iz optužbi", tužitelji predlažu prošireni popis lokacija povezanih s incidentima iz baze zločina za Sarajevu i Srebrenicu.

Odlukom ICTY-a, tužiteljstvu je dan rok od sedam dana da podnese dopunjenu optužnicu protiv Ratka Mladića, za kojeg je sud u Beogradu u petak odobrio izručenje Den Haagu.