Od 2009. godine, indeks washingtonske nevladine organizacije „Svjetski projekt pravde" (World Justice Project) mjeri razvoj vladavine prava, na temelju osam čimbenika. Za ovogodišnji „Indeks vladavine prava" (Rule of Law Index) anketirano je više od 154.000 kućanstava i 3.600 pravnih stručnjaka.

Stručnjaci neprestano raspravljaju o tome što je to pravna država. Složni su da se u pravnoj državi građani mogu osloniti na to da se važeći zakoni poštuju.

Njemačka na šestom mjestu

Danska, Norveška, Finska, Švedska i Nizozemska se ističu kao primjeri pravne države. One zauzimaju prvih pet mjesta na rang listi vladavine prava. Njemačka je na šestom mjestu, jer nije dobila najbolje ocjene za transparentnost vladinog i administrativnog djelovanja. Između ostalog i zato što službe nisu dovoljno pristupačne novinarima.

Unutar Europske unije najslabije je ocijenjena Mađarska i nalazi se na 73. mjestu. Hrvatska je na 47., a Slovenija na 31. mjestu.

Među zemljama zapadnog Balkana, najbolje je plasirano Kosovo (57), a slijede Sjeverna Makedonija (63) i Bosna i Hercegovina (70). Srbija bilježi pad vladavine prava u odnosu na prošlu godinu i ove godine je na 83. mjestu od 140 rangiranih zemalja. Iza nje je u regiji samo Albanija koja je na 87. mjestu. Crna Gora se ne navodi na popisu.

Na samom dnu liste su Haiti, Demokratska Republika Kongo, Afganistan, Kambodža i na posljednjem mjestu je Venezuela. U tim zemljama nisu dovoljno zaštićena osnovna prava, poput slobode izražavanja. Isto tako, rad vlade nije pod adekvatnim nadzorom.

Vladavina prava slabi

Analiza „Svjetskog projekta pravde" pokazuje da je vladavina prava u šezdeset posto zemalja oslabila tijekom prošle godine. To znači da Indeks vladavine prava na svjetskoj razini slabi već petu godinu zaredom.

„Autoritarni trendovi koji su prethodili pandemiji nastavljaju potkopavati vladavinu prava", kaže Elizabeth Andersen, izvršna direktorica „Svjetskog projekta pravde". „Kontrola vlade slabi, a poštivanje ljudskih prava opada."

Mjere za borbu protiv korona-pandemije, kao što su ograničavanje slobode kretanja i izvanredna ovlasti za vlade, od 2020. godine podrivaju vladavinu prava u mnogim zemljama širom svijeta. Iako je slabljenje vladavine prava trenutno usporeno, ono se nastavlja.

„Nadilazimo zdravstvenu krizu, ali ne i krizu vladavine prava", kaže Andersen. „Danas 4,4 milijarde ljudi živi u zemljama u kojima je vladavina prava slabija nego prošle godine". Bit vladavine prava je načelo pravičnosti, dakle pravda i jednaka prava za sve, naglašava Andersen, i zaključuje. „Manje pravedan svijet će sigurno biti nestabilniji svijet."