« Hrvatska
objavljeno prije 10 dana i 1 sat
BRAVO

Humanost i maske koje život znače

Građani, mali pogoni i velike tvrtke širom Hrvatske su vrlo brzo odgovorili profiterima koji su zaštitne maske pokupovali za 50 lipa, a prodavali ih za 20 kuna

Rade se na sve strane
Rade se na sve strane (Arhiva)
Više o

higijenske maske

„Ako našim maskama uspijemo bar malo zaustaviti širenje virusa puno smo napravili, ako zaustavimo bolest bit će to jako dobro, ako spasimo toliko ljudi koliko smo maskica napravili onda će naša srca biti ispunjena", kazala je za DW Vesna Žehaček, jedna od 60 radnica Ustanove za zapošljavanje osoba s invaliditetom „Suvenir Arbor" iz Sirača.
S invaliditetom od 90 posto ona već 20 godina radi u toj tvrtki i nikada ne pita za radno vrijeme, pogotovo ne u kriznim situacijama kad dodatnim angažmanom može pomoći drugima. Uostalom, izvan radnog vremena društveno je angažirana i bavi se humanitarnim radom.

„Ni ostali radnici ne pitaju za radno vrijeme. Oni su naši heroji. To su ljudi koji imaju male plaće i nisu sigurni hoće li dobiti sljedeću, a sada potpuno besplatno rade u dvije smjene jer zaštitnih maski na tržištu nema. Mi ih radimo za bolnice, domove zdravlja, umirovljenike i policiju", kaže ravnatelj Alen Bašćevan.

Kazna crnom tržištu

Zaštitnih maski nema jer su profiteri već s prvom naznakom epidemije pokupovali sve zalihe i preprodaju ih po višestrukim cijenama. Platili su ih 50 lipa, a sada traže 20 kuna. Zastupnik Mosta Miro Bulj na saborskom je zasjedanju to nazvao ratnim profiterstvom. „U vrijeme epidemije to je najgori oblik neljudskosti", naglasio je. Takve maske se sada sasvim legalno nude na online oglašivačkim stranicama. No, najveća kazna crnom tržištu je spontana reakcija dobrih i plemenitih ljudi.

Vedrana Križanić, vlasnica krojačkog obrta, praonica i peglaonica rublja iz Zagreba „Lavanda" pokušala je početkom ožujka za svoju obitelj, dvije odrasle kćeri, kćerkicu od sedam godina i dvije unuke, u više ljekarni kupiti maske, ali nije uspjela. Odmah je na Facebooku objavila poruku da će ih besplatno šiti onima koji donesu neki materijal od stopostotnog pamuka. Komad plahte ili jastučnice, na primjer. Poziv se posebno odnosio na rizične skupine - onkološke pacijente i autoimune bolesnike. „Širimo ljubav dalje, pomozite drugima, obavijestite svoje susjede starije dobi", napisala je.

I dobila veliku potporu ljudi ne samo iz Hrvatske. Javljali su joj se i iz Njemačke i Crne Gore. Kad je priča došla do medija prvotno ih je izbjegavala, kako kaže, da se ne shvati da je to učinila zbog reklame.

„Instinktivno sam to napravila i napravila bih ponovno. Ljudi su mi donijeli toliko tkanine da sam sada kao second hand i to mi više ne treba, ali ih još uvijek molim da mi donesu lastiku i konac", rekla je za DW gospođa Križanić.

Ne vodi evidenciju koliko je maski do sada sašila. Usporedila je to s pećenjem palačinki za obitelj: „Pečeš ih, a one nestaju i na kraju ne znaš koliko si ih ispekla."

Donacija svim hrvatskim bolnicama

Među prvima su reagirali i supružnici Zlatko i Helena Škrinjar iz Pitomače, vlasnici butika „Mali anđeo" u kojem proizvode i prodaju odjeću i opremu za krštenje djece. Svim hrvatskim bolnicama donirali su po 200 višekratnih dvoslojnih maski od čistog pamuka, a pozvali su i ostale zdravstvene ustanove da im se jave. Bilo je naručeno 20 tisuća komada. U malom pogonu gdje inače šivaju haljinice i odjela na početku je za izradu maski namijenjenih donaciji bolnicama odvajano tek dio vremena, a sada rade punim kapacitetom - svake tri minute sašiju jednu masku. Dnevno je to od 500 do 800 komada.

„Budući da je zbog zabrane okupljanja i kretanja stala proizvodnja našeg osnovnog programa za bebe odlučili smo raditi i komercijalno. Kako nismo stizali raditi sami u našem pogonu pozvali smo sve one koji imaju šivaće strojeve da nam se jave. I javili su se iz cijele Hrvatske, donirali smo im materijal, a oni su za bolnice u svojim mjestima izradili maske", rekli su za DW Zlatko i Helena.

Onda je lavina krenula. Javile su se i krojačice iz Cetinske krajine koje su morale zatvoriti svoje krojačke radnje, ali samoinicijativno i bez potpore šivaju zaštitne maske iz vlastitog materijala za potrebe sinjskog Doma zdravlja i splitskog KBC-a; volonterke iz Novog Vinodolskog i Bribira šiju ih u prostorijama Gradskog društva Crvenog križa i na vlastitim strojevima u svojim kućanstvima i daruju tamošnjim zdravstvenim ustanovama.

Izazov i za velike

Na izazov su odgovorile i velike tvrtke. Tvornica "Galeb" iz Omiša s 384 radnika, koja više od dva desetljeća radi kao dio „Tekstilpromet grupe", organizirala je 24-satnu proizvodnju višekratno upotrebljivih pamučnih zaštitnih maski. Proizvodnja je počela prošli tjedan, a dnevno izrade više od deset tisuća komada. Proizvode ih iz zdravstveno ispravnih materijala i sirovina što se potvrđuje Oeko-tex standard 100 certifikatom kojemu podliježu svi proizvodi iz te tvrtke. Maske se mogu upotrebljavati više puta i perive su na 95 stupnjeva Celzijevih.
„Galeb" je najveći vertikalno integrirani proizvođač u okruženju što znači da se cijeli proizvodni proces od proizvodnje pletiva, dorade, dizajna, krojenja, šivanja i pakiranja odvija u Omišu što je omogućilo ovako brzu reakciju i prilagodbu u poslovanju.

26.03.2020. 12:29:00
Novi komentar
nužno
nužno