Seizmografi Seizmološke službe zabilježili su jučer u 16,08 sati umjeren potres s epicentrom dvadesetak kilometara južno od Zagreba u području Klinča Sela, a za sada nema dojava o mogućim štetama. Potres je bio magnitude 3,2 po Richteru i intenziteta u epicentru IV-V (četvrtog do petog) stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. Potres se osjetio na širem zagrebačkom području.

O potresima u medijima čitamo, gledamo i slušamo gotovo svakodnevno i posljedice koji oni mogu imati svima su dobro poznate. Potres koji se dogodio u Srbiji i ovaj blaži u Hrvatskoj samo su dobar podsjetnik da se nalazimo na relativno trusnom području, a na to je u nekoliko navrata upozoravao i voditelj Seizmološke službe Hrvatske Vlado Kuk. Kuk je još prošle godine u izjavama za razne medije, kada je veliki potres razorio talijansku L'Aquilu, naglašavao važnost predviđanja potresa upravo zbog potencijalno tragičnih ishoda koji mu slijede. Hrvatska, koja se nalazi na najtrusnijem području u Europi, nažalost nema vrhunski opremljene seizmološke centre za razliku od susjednih zemalja poput Slovenije, Crne Gore pa čak i Albanije za kojima sa svojih osam seizmografa i 15-ak zastarjelih akcelerografa (aparati za bilježenje intenzivnijih potresa) znatno zaostajemo.

Ozbiljnost ovih činjenica lako je pojmiti kada se uzme u obzir da Seizmološka služba daje prve podatke o potresima potencijalnim opasnostima - dakle, djeluje preventivno. Obzirom da nam je oprema blago rečeno loša, hrvatski seizmolozi ne mogu biti dovoljno precizni i uspješni u svojem poslu.

Bez obzira na svu opremu, nemoguće je predvidjeti gdje se može zbiti velik potres poput onoga koji je pogodio Italiju 2009. godine. Konkretno u Hrvatskoj su u proteklih deset godina zabilježena dva jača potresa - 2007. godine u Brezničkom Humu (4,7 stupnjeva po Richteru) i 1996. godine u Stonu (5,6 stupnjeva po Richteru).

U Hrvatskoj je u seizmičkom smislu najaktivnije priobalno područje, a zatim Medvednica i Dilj-gora. Prema istraživanjima hrvatskih seizmologa, u našoj zemlji je moguć potres maksimalne magnitude 7,0 stupnjeva po Richteru. Uzmu li se u obzir podatci koji pokrivaju posljednjih 200 godina seizmoloških analiza, Hrvatsku će kad tad pogoditi razoran potres. Nažalost, bit će nemoguće predvidjeti vrijeme i lokaciju epicentra. Ali seizmolozi ipak nisu bespomoćni - bilježenjem slabijih potresa na vrijeme se može izdati upozorenje barem za pojačan oprez iako ni to nije siguran znak da dolazi katastrofa.