Razina njihove potpore toj integraciji čak je i lošija u odnosu na opću populaciju, iako, za razliku od opće populacije, imaju mekše stavove o EU - rezultati su to istraživanja koje je udruga GONG provela među učenicima završnih razreda srednjih škola.

Od 999 anketiranih maturanata iz 43 slučajno odabrana razreda svih vrsta srednjih škola, 50 posto njih bi sigurno (16 posto) ili vjerojatno (34 posto) na referendumu glasovalo za ulazak Hrvatske u EU, dok bi ih 49 posto sigurno (21 posto) ili vjerojatno (28 posto) glasovalo protiv (1 posto ih se izjasnilo da ne zna).

U odnosu na rezultate istraživanja opće populacije (svi stariji od 15 godina), srednjoškolci su manje skloni poduprijeti ulazak u EU, iako je znatno više onih koji nisu sigurni, odnosno izjašnjavaju se da bi vjerojatno bili za ili protiv.

Dragan Bagić iz GONG-a istaknuo je da navedeni rezultati ruše stereotipe da su mladi ljudi više "europtimističniji" od starijih. Maturanti su podijeljeni i oko očekivane koristi i štete od ulaska u EU - 31 posto ih smatra da će Hrvatska imati koristi od ulaska u EU, 36 posto drži da će imati podjednako koristi i štete, dok ih je 33 posto uvjerenja da će ta integracija štetiti Hrvatskoj.

Što se tiče informiranosti o posljedicama članstva, tek se 17 posto maturanata izjasnilo da je dobro informirano (samo 3 posto jako dobro), 48 posto ih je osrednje, a 35 posto loše informirano (10 posto jako loše). Uglavnom se informiraju s televizije i dnevnih novina, a vrlo malo iz školskih predavanja (16 posto).

Upitani što ih vezano uz EU najviše interesira, učenike završnih razreda srednjih škola najviše zanima kako se zaposliti u Uniji i koje su ekonomske koristi od članstva, dok im je manji predmet interesa formalno funkcioniranje EU.

U odgovorima na konkretna pitanja vezana uz poznavanje činjenica vezanih uz Uniju, maturanti su pokazali osrednje ili, po Bagićevoj ocjeni, za "dvojku" iskazano znanje - prosječno su od 14 pitanja znali odgovoriti na osam.

Podijeljeni su i po pitanju njihovih konkretnih očekivanja od ulaska Hrvatske u EU. Relativna većina maturanata očekuje da će ulaskom u EU doći do porasta cijena potrošačke robe, uglavnom zbog, kako oni misle, automatskog uvođenja eura, da će uvozni proizvodi preplaviti domaće tržište i tako uništiti domaću proizvodnju, kao i da će doći do većeg društvenog raslojavanja na bogate i siromašne te da će građani morati napustiti neke običaje.

Kada su u pitanju pozitivna očekivanja, relativna većina ih očekuje da će Hrvatska imati veći utjecaj na globalnu politiku, veće tržišne šanse za velike hrvatske kompanije, te unaprjeđenje školstva. (hina/metro-portal)