« Hrvatska
objavljeno prije 3 mjeseca i 2 dana
EH, DA... :)

Hrvatski EU parlamentarci: Što su radili i zašto nismo čuli više?

Od 11 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu hrvatska je javnost o radu nekih u proteklih pet godina relativno puno čula, dok su neki jedva bili zamijećeni - mada nisu bili neaktivni

Jesu li radili?
Jesu li radili? (Arhiva)
Više o

Europski parlament

,

zastupnici

Koliko je hrvatska javnost, generalno govoreći nezainteresirana za europske teme, čula o radu hrvatskih zastupnika u Parlamentu, ovisilo je jako, kažu stručnjaci s kojima smo razgovarali, o odabiru tema kojima su se bavili, ali i o tome na koji su način iskoristili resurse koji su im na raspolaganju da svoj rad predstave javnosti.

Podijeljeni po odborima i radnim skupinama u sklopu kvota koje su dobile njihove političke grupacije u radnim tijelima EU parlamenta (valja i opet pripomenuti da građani ne biraju predstavnike svoje nacije u EP, već nacionalne predstavnike podijeljene po političkim grupacijama, dakle socijaldemokrate, pučane, itd...), zastupnici su više ili manje uspješno mogli odabrati kojim će se temama baviti i za koje će se ciljeve boriti. Iako su se od njih često mogle čuti žalopojke o tome da ih mediji ne prate, ostaje činjenica da će neki zastupnici vrlo izgledno biti ponovno izabrani u EU Parlament, prepoznati u javnosti po svome radu, a neki vrlo vjerojatno ne, bez obzira na svoju aktivnost.

Na listi koju radi MEP ranking, stranica koja prati aktivnosti zastupnika, vidljivo je da je daleko najaktivnija hrvatska zastupnica bila Ruža Tomašić. Njen rad, međutim, nije se previše probio u hrvatske medije, iako je čak postala i izvjestiteljica za problem izlova male plave ribe u Jadranu, u kojem se usprotivila kvotama dozvoljenog ulova, koje bi, tvrdi, snažno pogodile hrvatsku ribarsku industriju, dovela do gubitka radnih mjesta, poskupljenja plave ribe i njenog uvoza. Izabrana na listi u koaliciji s HDZ-om listi 2014. godine, ovaj puta se kandidira na listi Suverenista, s malim izgledima da se vrati u EU Parlament.

Tko nije čuo za smjernicu EU-a o Nutelli?

Upravo na primjerima Tomašić i Borzan najbolje se vidi važnost odabira teme. Politički analitičar dr.sc. Žarko Puhovski kaže kako je tema kojom se bavila Borzan jednostavno medijima i građanima privlačna, „seksi", odnosno da se tiče ljudi u njihovim svakidašnjim životima, ali i tema za koju se doista vjeruje da se rješava u Bruxellesu. „Kada se radi o razlici u kvaliteti proizvoda u Austriji i Hrvatskoj onda to nije samo hrvatska tema, mora biti neki nadautoritet koji taj problem rješava i ujednačava, to je po definiciji prava europska tema i to je Borzan baš pogodila", kaže Puhovski. S druge strane, kaže profesor Puhovski, plava riba kojom se bavila Ruža Tomašić je važna tema, ali se realno odnosi na mali krug ljudi i ne može imati nacionalno značenje, osim u svjetlu sukoba sa Slovenijom. „Iako važna, politički gledano je promašila temu, u smislu odjeka", zaključuje Puhovski.S druge strane, zastupnica čiji je rad najviše odjeknuo u Hrvatskoj, mada je nema ni blizu najaktivnijim zastupnicima je SDP-ova Biljana Borzan koja je ranije ove godine dosegla gotovo zvjezdani status u hrvatskim medijima nakon što je u Parlamentu izglasana smjernica o zabrani nepoštene poslovne prakse i zabrane različite kvalitete proizvoda na istoku i zapadu EU-a za koju se ustrajno borila. Smjernica o Nutelli, kako se često nazivala po proizvodu koji su svi mediji navodili kao primjer, Biljani Borzan donijela je veliku popularnost i drugo mjesto na listi SDP-a za predstojeće izbore, čijoj popularnosti i prepoznatljivosti sigurno značajno doprinosi.

S vanjskom politikom ne ide

Tako Bagić recimo kaže da je tema kojom se bavila Ruža Tomašić ipak srodna temi Biljane Borzan, te da je mogla privući veću pažnju medija, no nije. „Tu dolazimo do drugog aspekta, a to je vještina samog zastupnika i njegovog tima, odnosno koliko on dobro koristi novac i resurse koji su mu dani da promovira svoj rad", kaže Bagić. Dodaje da je u nekoj mjeri ulogu odigrala i politička pripadnost.Da teme kojima se zastupnici bave sigurno određuju prostor koji dobivaju u medijima slaže se i njegov kolega analitičar Dragan Bagić, koji ističe primjer Tonina Picule, koji se bavi vanjskom politikom Europske unije. „Općenito se vanjska politika u hrvatskim medijima slabo prati, tako da je njemu s tom temom sigurno teže ući u javni prostor od teme kojom se bavila gđa Borzan", kaže Bagić. Picula po MEP Rankingu nije rangiran visoko, no teme kojima se bavio, iako izuzetno važne,  jednostavno nisu privlačne medijima.

"Ljudi, pa i mediji ne pristupaju zastupnicima samo temeljem njihovog rada nego i temeljem njihovog ukupnog političkog imidža i ugleda. I opći politički imidž osobe može zamagliti neke konkretne politike koje ta osoba zagovara. Tu se može vidjeti razlika između gđe Tomašić i gđe Borzan jer Borzan nije bila toliko profilirana kao političarka, pa joj je možda bilo lakše profilirati se kao eurozastupnica koja zagovara neke konkretne teme. S druge strane, gđa Tomašić je izrazito ideološki profilirana, što je osnova njenog javnog imidža, pa je puno ljudi ne promatra kao nekog tko zagovara neke konkretne javne politike, konkretno na području ribarstva", zaključuje Bagić.

Upravo su na taj način teme koje je propagirala Marijana Petir, zastupnica koja je bila aktivna otprilike kao i Biljana Borzan, ostale u sjeni njenih istupa protiv Istanbulske konvencije i „rodne ideologije".

Najaktivniji od svih zastupnika

Puno rada, malo odjekaVisok rezultat po mjerenju MEP Rankinga imao je i IDS-ov Ivan Jakovčić, koji je do 2017. čak bio najaktivniji zastupnik od 749 koliko ih ima u parlamentu, no tada je metodologija promijenjena. Dubravka Šuica također je visoko na listi, a tu HDZ-ovku koja je naslijedila Andreja Plenkovića na utjecajnoj potpredsjedničkoj funkciji u Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta u jednom je trenutku Votewatch proglasio najutjecajnijom hrvatskom zastupnicom u EP-u, a zbog svog je rada na kampanji za prevenciju raka bila nominirana i za zastupnicu godine.

Davor Škrlec bio je izrazito aktivan (pokazuje to i MEP Ranking) na temama za koje su se zalagali Zeleni, čijoj grupaciji pripada, no njegov je rad u javnosti prošao uglavnom nezapaženo, te ga danas nema ni na jednoj listi za izbore. Jednako tako, prilično su aktivni bili i Jozo Radoš i Ivana Maletić, no ni njihov rad nije prošao puno zapaženije, mada su imali važnih poteza. Radoš je inicirao da se u Rezoluciju o poboljšanju povezanosti i dostupnosti prometne infrastrukture u srednjoj i istočnoj Europi ubaci i Luka Rijeka u prometni koridor Baltik-Jadran, a Maletić je bila članica Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za proračune u Europskom parlamentu u kojima je radila na temama vezanima uz EU fondove i povoljne izvore financiranja.

I na koncu, na rad Željane Zovko i Ivice Tolića, koji su u Europskom parlamentu zamijenili Andreja Plenkovića i Davora Ivu Stiera kada su oni 2016. godine otišli na funkcije natrag u Hrvatsku, ne treba trošiti riječi. Njihovih je tri godine mandata prošlo nezapaženo, što s obzirom na njihov MEP Ranking ni ne čudi.

Piše: Dalibor Dobrić/DW
24.05.2019. 08:01:00
Novi komentar
nužno
nužno