Tako će se razriješiti sve dvojbe da se tim zakonima na mala vrata otvara prostor privatizaciji voda kao nacionalnog resursa, prenosi Hina. "Nema prodaje nacionalnog bogatstva, nema prodaje voda i šuma", istaknula je premijerka u emisiji Hrvatskog radija "Kako vlada Vlada".

Kazala je da je razgovarala s biskupima, kao predstavnicima Crkve koja se otvoreno usprotivila donošenju izmjena Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnog gospodarstva, kao i s resornim ministrom Božidarom Pankretićem te je dogovoreno da će se o sudbini tih zakonskih prijedloga odlučiti ovoga tjedna. "Vjerojatno ćemo ovoga tjedna razgovarati s ljudima koji imaju dvojbe i, da nikakvih dvojbi ne bi bilo, vjerojatno ćemo taj prijedlog i povući", poručila je Kosor.

Što se tiče najava u medijima da će ovoga tjedna razgovarati s vodećim bankarima i u ime Vlade im predložiti da smanje kamate za građane, premijerka je rekla da u javnosti nije detaljno govorila o tome što će Vlada konkretno predložiti bankarima.

Na taj sastanak gleda kao na nastavak već održanih razgovora o tome kako se banke mogu aktivno uključiti u provedbu Vladinog Programa gospodarskog oporavka, odnosno predložiti svoje "modele po kojima i one trebaju podnijeti dio tereta gospodarske krize". "U srijedu ćemo zato s bankarima, kao subjektima u gospodarskom životu, razgovarati o tome koliko je moguće ravnomjernije podijeliti teret krize. Naravno da dio tereta i oni trebaju snositi", dodala je Kosor.

Istaknula je da Vlada od bankara u prvom redu očekuje njihovo aktivno participiranje u provedbi modela A, po kojemu bi poduzetnici u ovoj godini mogli računati na nižu kamatnu stopu za kredite, te u novom projektu poticanja stanogradnje, koji će Vlada predstaviti na sjednici u četvrtak.

Vezano uz njezine najave o mogućnostima da se u ovoj godini zaposli i do 150 tisuća ljudi, premijerka je naglasila da je, unatoč negativnom odjeku te njezine izjave u dijelu medija i javnosti, i dalje stava da je to moguće ostvariti, posebno ako, a u što vjeruje, "opipljive rezultate" daju veliki vladini investicijski projekti, dio kojih je u tijeku. "Podsjećam da smo prošle godine zaposlili 147.000 ljudi, što je 20 posto više nego u 2009. Ako je teške 2010. zaposleno 147 tisuća ljudi, zašto ne bi u ovoj ili idućoj zaposlili 150 tisuća", naglasila je.