Hrvatska je u petak na međuvladinoj konferenciji o pristupanju na veleposlaničkoj razini zatvorila još tri poglavlja pristupnih pregovora s EU-om pri čemu je uspjela izboriti važna prijelazna razdoblja.

Zatvoreni su pregovori u poglavljima 4 - Sloboda kretanja kapitala, 14 - Prometna politika i 34 - Institucije. Time se broj zatvorenih poglavlja popeo na 25, a preostalo je zatvoriti još devet poglavlja, odnosno 10 ako se računa i poglavlje Ostala pitanja. O poglavljima Institucije i Ostala pitanja ne vode se pregovori jer su u njima pravne stečevine koju treba prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.

U poglavlju Sloboda kretanja kapitala, Hrvatska je dobila važno prijelazno razdoblje kojim se odgađa slobodna prodaja poljoprivrednog zemljišta građanima EU-a. U razdoblju od sedam godina od dana pristupanja za Hrvatsku će važiti izuzeće iz odredbi o slobodnom prometu poljoprivrednog zemljišta, a nakon isteka tih sedam godina moći će tražiti još dodatne tri godine s tim da će takav zahtjev morati biti dobro obrazložen.

U poglavlju Prometna politika Hrvatska je dobila važna prijelazna razdoblja koja će omogućiti Jadroliniji i drugim hrvatskim brodarima da se bolje pripreme za snažnu konkurenciju na jedinstvenom europskom tržištu. Za područje pomorskog linijskog prometa, Hrvatska je dobila prijelazno razdoblje do 2016. godine, a za tzv. kružni promet, odnosno neredovite pomorske linije do 2014.

U poglavlju Institucije određuje se kako će buduća članica biti zastupljena u europskim institucijama. Hrvatska će imati imati 12 zastupnika u Europskom parlamentu, sedam glasova u Vijeću, a hrvatski postaje 24. službeni jezik EU-a. Kao i druge članice, Hrvatska će imati jednog povjerenika u Europskoj komisiji, po jednog suca u Europskom sudu pravde i Općem sudu te u Revizorskom sudu. Hrvatsku će u skupštini Europske središnje banke predstavljati guverner njezine središnje banke, koji će nakon ulaska u euro zonu biti član Vijeća guvernera. (hina/metro-portal)