Povjerenica iz Rumunjske, koja je zadužena za većinu europskih strukturnih i investicijskih fondova, govorila je za Hinu o važnosti očuvanja kohezijske politike EU-a kao instrumenta za smanjivanje razlika među europskim zemljama i regijama, posebice u novim okolnostima u kontekstu Brexita i brojnih izazova s kojima je EU trenutačno suočena.

Hrvatska je u prethodnom programskom razdoblju, kada je tek u drugom polugodištu 2013. godine imala status punopravne članice, imala na raspolaganju oko milijardu eura europskog novca.

Zbog pravila 'N plus 3', zemlja članica ima tri dodatne godine za povlačenje sredstava nakon one u kojoj je projekt odobren. Komisija zato iz Hrvatske očekuje zadnje zahtjeve za isplatom do kraja 2017., a u ožujku te godine točno će se znati koliko je novca povukla iz programskog razdoblja 2007.-2013.

Zasad je uspjela povući 84,5 posto raspoloživih sredstava, što je iznad europskog prosjeka.

'Jako mi je drago zbog toga', rekla je Cretu.

U očekivanju Pelješkog mosta

Tih 972 milijuna eura uglavnom je investirano u istraživanje i razvoj, mala i srednja poduzeća, promet.

'Spomenut ću samo neke dobre primjere: u projekt prekogranične suradnje s Mađarskom uloženo je tri milijuna eura za razminiranje područja na hrvatsko-mađarskoj granici. Projekt koji mi je izuzetno drag je i projekt e-škola, za koji je izdvojeno 32 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda', kazala je povjerenica.

Mislim da smo doista pokazali da fondovi pridonose i donose promjene, naglasila je Cretu i podsjetila da je dvaput bila u Hrvatskoj, jednom za prethodne vlade, a drugi put nedavno u Dubrovniku.

Moram reći da sam bila impresionirana brzinom radova u dubrovačkoj zračnoj luci. Kad sam bila prvi put tamo je stajala rupa, a sada je već otvoren novi terminal, što je iznimno važno za dubrovačko područje', rekla je.

Cretu naglašava da sada u Bruxellesu čekaju projekt za Pelješki most, koji je i politički vrlo važan.

'Sve u svemu, imamo dobar početak i sada je najvažnije početi s provedbom programa iz 2014-2020. i početi razmišljati o razdoblju nakon 2020. godine', kazala je.