« Hrvatska
objavljeno prije 5 mjeseci i 13 dana
PRAVOSUĐE

Hrvatska: suočiti se s uzrocima, a ne samo s posljedicama

Predugačka je geneza propusta hrvatskog pravosuđa i društva da bi nas trebalo iznenaditi kada netko uzme pravdu u svoje ruke kao što je to učinio Filip Zavadlav. Autor Nenad Pejić navodi nekoliko primjera

Sve je nekako čudno...
Sve je nekako čudno... (Arhiva)
Više o

pravosuđe

,

Hrvatska

25-godišnji  Filip Zavadlav se nije žurio tog popodneva kad je krenuo prema centru Splita. Sat je pokazivao tri sata poslijepodne, 11. siječnja. Nosio je crnu kožnu jaknu i crne hlače. Upravo je potrošio i posljednju ušteđevinu, platio je stanarinu i kupio kalašnjikov. Držao ga je u lijevoj ruci i izgledao vrlo opušteno. Pet preprodavača droge su bili njegov cilj. Brzo je našao trojicu na motociklu, ispalio rafal od 36 metaka i likvidirao ih. Još dvojica su ostala. Ali Filip Zavadlav ih nije mogao locirati. Ipak, njegova misija je bar dijelom bila izvršena. Bacio je oružje, promijenio odjeću kod kuće. Bilo je već oko šest popodne. Policija ga je pronašla u obližnjem kafiću gdje je pijuckao kavu s ocem i bratom. Sve se to dogodilo u subotu 11. siječnja 2020. godine.

Masovna pucnjava u centru grada bilo koje zemlje na svijetu bi bila samo vijest. Možda u crnim kronikama. Ali, ne u Splitu i ne u ovom slučaju. Više od 20.000 građana se priključilo grupi na Facebooku koja brani ubojicu. Angažirali su jednog od najboljih odvjetnika i najavili prosvjede za četvrtak, 23. siječnja. Gradom su se proširili plakati na kojima je bila jednostavna poruka: "Filip-heroj. Smrt preprodavačima droge!" Javnost je tumačila ubojstva kao osvetu. Bilo je to ili-ili situacija, "ili ja, ili oni!" rekao je svom stanodavcu.

Nepovjerenje u sudstvo

U Hrvatskoj je rašireno nepovjerenje prema sudskom sustavu. Dokazi neefikasnosti i nepravde su vidljivi gotovo svaki dan. Najpoznatiji je slučaj bivšeg premijera Ive Sanadera kojem se sudi u tri sudska postupka već deset godina. U 2016. godini je hrvatska vlada poslala sedam vojnih zrakoplova MIG-21 u Ukrajinu na servis i popravak te potpisala ugovor za kupnju još dodatnih pet. Kada su se zrakoplovi vratili, dokumentacija se nije slagala s realnošću i samo tri aviona su bila spremna za djelovanje.

Današnji gradonačelnik Zagreba Milan Bandić je bio uhićen 2014. godine pod sumnjom za malverzacije. Šest mjeseci kasnije Zagrebački sud je donio odluku o puštanju Bandića iz zatvora dok čeka suđenje. Posljedica je bila - Bandić se vratio na dužnost gradonačelnika. Biznismen Tomislav Horvatinčić je 2011. uzrokovao smrt dvojice stranih državljana kada se njegov gliser sudario s njihovom jedrilicom. Sudovi su donijeli tri odluke, sve tri da je Horvatinčić kriv, ali se on još uvijek šeće Zagrebom i uživa u slobodi.

Iste godine, 2011., hrvatska policija u suradnji s Američkom agencijom za borbu protiv droge je pratila i otkrila grupu preprodavača droge s 300 kilograma kokaina. Kriminalci su pristali na suradnju s agencijom i svaki je završio sa zatvorskom kaznom od svega 2,5 godine.

U srpnju 2017. godine jedan je uhićeni preprodavač droge ostao na slobodi jer je presuda glasila na 11 mjeseci obveznog društvenog rada. 2018. godine je jedan bračni par uhićen s 1,5 kilograma kokaina i završio sa zatvorskom kaznom od sedam mjeseci. U Splitu, gradu u kojem je Filip Zavadlav likvidirao trojicu preprodavača droge, policija godišnje prijavi pravosudnim organima 180 preprodavača droge. Svi pokušaji da se grad riješi ove pošasti su se do sada pokazali neuspješnima.

Pravda za obične građane i one „utjecajnije"

Pored svega toga mnogi drugi primjeri svjedoče kako pravosudni organi drugačije tretiraju obične građane od onih "utjecajnih".

 Na primjer Ivan Tudurić, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu 

i vršitelj dužnosti predsjednika Visokog kaznenog suda Hrvatske, je registriran od strane prometne policije za ozbiljan prekršaj prekoračenja brzine. Nadležni sud mu je poslao četiri sudska poziva, ali se on nije odazvao. Nema ni potrebe naglašavati da tu vrstu privilegije nemaju obični građani.

Prošle godine je jedna policajka prijavila kolegu policajca za spolno uznemiravanje za vrijeme noćne smjene. Sud je dobio presudu u korist optuženoga jer se uznemiravanje dogodilo "samo jednom." Gospodin Dragutin Pocrnić je proveo u zatvoru 152 dana pod optužbom da je bio dio grupe koja se bavila maloljetnom prostitucijom, ali ga je sud oslobodio i odredio odštetu od 4.000 eura. Politički lider vladajućeg HDZ-a Milijan Brkić je dobio sudsku odštetu od 6.000 eura jer je objavljen tekst koji ga je bez dokaza, dakle lažno, optužio za nečasne radnje.

Teško je vjerovati u sudski sustav koji je spor i tako blag prema kriminalcima visokog profila. Andrej Plenković, premijer Hrvatske, u intervjuu francuskim medijima prošlog tjedna govori da Hrvatska treba uložiti više truda u borbi protiv korupcije. Premijer obavlja tu dužnost već više od tri godine i rezultati te borbe još nisu vidljivi. Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović je na novinskoj konferenciji jednom rekla da korupcija u Hrvatskoj počinje u osnovnoj školi kada se djeca koja varaju na testovima slave kao "heroji". Ona je bila na dužnosti predsjednice pet godina i nema uspješnih rezultata u borbi protiv korupcije. Osim toga ostala je povezana s mnogim ljudima koji su suočeni sa sudskim postupcima zbog korupcije. Jedan od njih je i gradonačelnik Zagreba.

Veliki problem: korupcija

Portal koji ocjenjuje korupciju u pojedinim zemljama i služi kao vodič biznismenima (Business anti-corruption portal) procjenjuje da u Hrvatskoj postoji visoki rizik da se biznismeni susretnu s korupcijom u sudskom sustavu. Kao najozbiljniji izazovi se definiraju političko pokroviteljstvo, neefikasna birokracija, korupcija u sudstvu i javnim natječajima.

Transparency international index za 2018. godinu smjestio je Hrvatsku na 60. mjestu od 180 zemalja, sa 48 od mogućih 100 bodova. Neki u Hrvatskoj kažu da to nije loš rezultat jer su drugi u regiji još lošije plasirani. Ali, oni bi morali biti svjesni da bi kao najmlađa članica Europske unije Hrvatska sebe trebala uspoređivati s razvijenijim demokracijama. Na primjer, s prvim sjevernim susjedom Slovenijom, koja je rangirana na 36. mjestu.

Moć je atraktivna za najgore, a korumpira najbolje.

Filip Zavadlav, ubojica s početka ove priče, je bio mornar. On i njegova obitelj su bili poznati organima sigurnosti i socijalnim službama. Prvi put se pojavio u policiji kada je imao 13 godina. Došao je s bratom da izvijesti o nasilju u obitelji. Otac je njega i braću vezivao lancima i redovno ih tukao. Socijalni radnici su najmanje 10 puta posjetili obitelj i smjestili ih na listu redovnih kontrola. Ali društvo ih je, umjesto da se suoči s tim problemom i pomogne obitelj, u stvari ipak ostavilo same. Dvojica braće su danas ovisnici od droge, Filip je postao ubojica.

Lako je nabaviti oružje na Balkanu

Poznavatelji kažu da je lako kupiti kalašnjikov na Balkanu. Na crnom tržištu je njegova cijena između 300 i 500 eura. Tisuće komada oružja koji postoje na Balkanu su ostatak iz rata devedesetih godina. Srbija vodi s 1,5 milijuna komada neregistriranog oružja, Hrvatska ih ima oko 600.000. Neka od oružja i municija korišteni u terorističkim napadima u Francuskoj 2015. godine imaju porijeklo iz Srbije i BiH.

Sve te činjenice, spor pravosudni sustav, kronična nepravda, promašaji socijalnih službi i široko rasprostranjena korupcija su na neki način eksplodirale i doprinijele tome da Filip Zavadlav uzme oružje u ruke i počini ubojstvo. Grupa na Facebooku koja ga brani tvrdi da ne odobrava ubojstvo ali ukazuje da je zločin rezultat neuspješnog sustava. Angažiranjem najboljih odvjetnika oni namjeravaju da to naglase te da prisile dužnosnike da riješe problem. Znajući da sustav ne radi oni su, naravno, zabrinuti da se među njima nalaze neki drugi "Filipi".

Bijeg iz zarobljenog hrvatskog društva

U četvrtak 23. siječnja će se demonstranti - moguće tisuće njih - okupiti u Splitu. Što će dužnosnici učiniti? Hoće li prosvjed ozbiljno shvatiti i poduzeti ozbiljne mjere protiv korupcije i kriminala? Ili će još jednom pokušati promijeniti temu razgovora nametanjem neke druge zapaljive teme?

Društva koja ubojice tretiraju kao heroje imaju ozbiljne probleme. Ako se u Hrvatskoj tolerira varanje na testovima u školi ili mahanje lažnim diplomama već dovoljno privilegirane klase, ako se dužnosnici nekažnjeno korumpiraju,  ako se ratni zločinci tretiraju kao nacionalni heroji, zašto bi se onda netko iznenadio kada pojedinci uzimaju pravdu u svoje ruke? To nije, naravno, opravdano ali je logična posljedica.

Valjda će se Hrvatska suočiti s uzrocima problema, i ne samo s posljedicama.

Piše: Nenad Pejić/DW
24.01.2020. 08:01:00
Novi komentar
nužno
nužno