Zaključeno je to na današnjoj tribini SDP-ova Savjeta za zaštitu okoliša na temu "Mogućnosti održivog regionalnog razvoja Republike Hrvatske". Sudionici tribine u raspravi su isticali potrebu smanjenja velike polarizacije u razvoju između hrvatskih regija, nasuprot povećavanju tih razlika iz godine u godinu.

"Hrvatska nema politiku uravnoteženog razvoja", poručio je član SDP-ova Savjeta Petar Kurečić, iznijevši podatke iz 2007. po kojima je čak 17 od ukupno 21 hrvatske županije, uključujući i Zagreb, imalo ispodprosječnu razinu BDP-a - s 84,4 posto državnog teritorija i 67,8 posto stanovništva ostvarivale su samo 52,1 posto hrvatskog BDP-a. Upozorio je da je, po udjelu u državnom BDP-u, razlika između Zagreba i Brodsko-posavske županije čak 314 posto, a kada se ta računica spusti na razinu općina, razlike se penju i do 800 posto.

Kurečić je kao "najveću problemsku regiju" naveo Slavoniju i Baranju (najmanji BDP), naglasivši da toj regiji hitno treba pomoć države kroz politiku poticanja regionalnog razvoja. Po nerazvijenosti slijede Kordun i Banovina, istočni dio Like te Dalmatinska zagora.

Spas vidi u uravnoteženom regionalnom razvoju kroz plansko djelovanje države te lokalne i regionalne samouprave prema manje razvijenim krajevima, u fiskalnoj decentralizaciji, te prestanku prakse da se proračunska sredstva dodjeljuju po političkom ključu.

Predsjednica SDP-ova Savjeta Mirela Holy izvijestila je da moderni teoretičari održivog regionalnog razvoja zagovaraju tranziciju od gospodarskog prema ekologističkom konceptu. Taj se koncept temelji na javnim i privatnim investicijama u projekte energetske učinkovitosti, obnovljivim izvorima energije, sustavima gospodarenja otpadom te dekarbonizaciji prirode.

Nužan preduvjet toga je, istaknula je, decentralizacija države, otvaranje radnih mjesta u ekološkim industrijama, posebno ekološki uzgojene hrane i sirovina, te otpor prema po čovjeka i prirodu štetnim industrijama.(hina/metro-portal)