Arbitraža granice između Hrvatske i Slovenije, iz koje se Hrvatska zbog arbitražnog skandala prije dvije godine naprasno povukla, vraća se na velika vrata u hrvatsko-slovenske odnose. Nakon što je u hrvatskim medijima sredinom tjedna objavljena informacija da je konačna arbitražna odluka napisana i da se samo čeka povoljan trenutak za njezinu objavu, oglasio se i arbitražni sud, potvrdivši da je vijećanje zaključeno i da će arbitražna odluka biti objavljena sljedećih mjeseci.

Objava konačne odluke ovog ad hoc suda, formiranog temeljem arbitražnog sporazuma što su ga 2009. potpisali tadašnja hrvatska premijerka Jadranka Kosor i slovenski premijer Borut Pahor, dodatno će zakomplicirati ionako komplicirane odnose Zagreba i Ljubljane.

"Mrtvo slovo na papiru"

Arbitražni pravorijek stiže u krajnje delikatnom trenutku za Hrvatsku, usred turističke sezone i u vrijeme političke nestabilnosti u Zagrebu. Situaciju dodatno otežavaju gužve na graničnim prijelazima zbog provedbe Schengenske uredbe o sistematskim kontrolama, za koje mnogi u Hrvatskoj vjeruju da su rezultat namjernog pritiska Ljubljane na Hrvatsku zbog arbitraže.Hrvatska strana napustila je arbitražu nakon što je otkriveno nedopušteno lobiranje slovenskog arbitra i agentice u arbitražnom postupku, poručujući ovih dana da će za Hrvatsku arbitražna odluka ostati "mrtvo slovo na papiru". Slovenija će pak učiniti sve ne bi li privoljela Hrvatsku da prihvati i implementira arbitražnu odluku, o čemu svjedoči i kontroverzna najava slovenskog šefa diplomacije Karla Erjavca koji je početkom godine spomenuo mogućnost blokade stranih turista na granici u slučaju hrvatskog nepoštivanja arbitražne odluke. 

O političkim i diplomatskim izazovima koji uoči objave arbitražne odluke stoje pred Hrvatskom razgovarali smo s političkim analitičarom i filozofom Žarkom Puhovskim te Ivicom Maštrukom, zadarskim sociologom i jednim od najuglednijih hrvatskih diplomata.

Puhovski smatra da, premda se to na prvi pogled čini paradoksalno, Hrvatskoj odgovara da arbitražna odluka, za koju je uvjeren da će za Hrvatsku biti nepovoljna, bude donesena usred turističke sezone.

I Slovenija pod pritiskom

"Upravo u to vrijeme slovenska će strana biti pod enormnim pritiskom da popusti u policijskim kontrolama, kako ne bi izgledalo da je riječ o revanšizmu. Ako, primjerice, odluka bude objavljena u srpnju, to će slovensku vladu dovesti u vrlo nepovoljnu situaciju, osim u slučaju da se u međuvremenu postigne dogovor o normalnom odvijanju prometa, što je malo vjerojatno", objašnjava Puhovski i podsjeća da se slovenska strana, zahvaljujući kontroverznoj izjavi svog šefa diplomacije, sama dovela u takvu situaciju.

Maštruko ne vjeruje da Slovenija zloupotrebljava Schengensku uredbu za stvaranje pritiska na Hrvatsku, o čemu je u svom pismu europskim čelnicima otvoreno progovorila i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Slovenija, po njegovim riječima, samo pokušava biti disciplinirana članica EU, a Maštruko je uvjeren i da je probleme na graničnim prijelazima moguće riješiti isključivo dogovorom dviju vlada i boljom organizacijom. 

Puhovski se slaže s ocjenom hrvatske predsjednice, smatrajući kako je formulacija kojom se u svom pismu poslužila - da se u hrvatskoj javnosti stvorio dojam ostvarenja najava nekih slovenskih političara o onemogućavanju dolaska turista u Hrvatsku - korektna. "To je nedvojbeno točno, jer u hrvatskoj je javnosti doista stvoren dojam da je riječ o pritisku na Hrvatsku zbog arbitraže, što nitko nije isisao iz prsta zbog već spomenute besmislene izjave slovenskog ministra", ističe Puhovski.

Paralizirana Europska unija

Pa ipak, Puhovski odgovorne za probleme na graničnim prijelazima ponajprije pronalazi u "paraliziranoj Europskoj uniji", u kojoj svi čekaju rezultate izbora u Francuskoj i Njemačkoj i nitko se ne usuđuje donositi dugoročne odluke. "Kratkoročne odluke izgledaju tako da europovjerenik za sigurnost, bježeći od problema, poruči kako bi bilo najbolje da se hrvatska i slovenska vlada same dogovore", dodaje ovaj analitičar.

I Puhovski i Maštruko smatraju da je Hrvatska opravdano napustila arbitražu i da, bez obzira na pritiske Slovenije, mora ustrajati na neprihvaćanju arbitražne odluke. "Hrvatska ima veoma dobre argumente zbog kojih je odlučila napustiti arbitražu, iako je pitanje hoće li to uspješno iskomunicirati izvan zemlje. Uvjeren sam da zbog toga Hrvatska neće trpjeti ozbiljnije posljedice, osim u odnosima sa Slovenijom, iako je i to dovoljno za probleme", mišljenja je Puhovski, koji ne očekuje ozbiljnije pritiske iz Europe na Hrvatsku zbog ovoga: "Europska komisija u ovom trenutku ni na koga ne može izvršiti pritisak, pa ni na najslabije članice, jer je potpuno blokirana iznutra. Bit će nekih formulacija koje neće ići u korist Hrvatske, ali nema govora da će to naškoditi Hrvatskoj, osim što će ova situacija naškoditi našim odnosima sa Slovenijom".

I Maštruko sumnja u uspjeh očekivanih diplomatskih i političkih pritisaka Ljubljane, a ne vjeruje ni da će Slovenija iskoristiti pravo veta u EU da, primjerice, zbog arbitraže blokira ulazak Hrvatske u Schengensku zonu. "Vjerujem da će se u tom slučaju Slovenija ponašati kao i ostale članice EU, znajući unaprijed da to Hrvatska neće prihvatiti. Hrvatska zbog vlastite vjerodostojnosti ne smije podleći nikakvim pritiscima i to mora svima jasno dati do znanja. Ne vjerujem da bi ijedna hrvatska vlada mogla pristati na takve pritiske, ne samo zbog unutarnjopolitičkih razloga, nego i zbog principa. Sabor je o tome svoju odluku već donio", kaže Maštruko, uvjeren da bi pregovori dviju strana, daleko od očiju javnosti, ali tek za nekoliko godina, mogli biti puno uspješniji od pritisaka. Jednog dana, zaključuje  Maštruko, arbitražna odluka možda će poslužiti kao temelj nekog budućeg bilateralnog rješenja. Ali, dodaje, tek za najmanje 10 ili 15 godina.