Najnovije istraživanje KPMG Internationala za razdoblje od 2003. do 2009. godine pokazalo je kako je uvođenjem novog kriznog poreza, a uz postojeće poreze na dohodak i socijalna davanja za zaposlenike s prihodima do 100 tisuća dolara, Hrvatska preuzela vodeće mjesto na ljestvici zemalja s najvećim poreznim davanjima u svijetu u 2009.

Studija KPMG-a pod nazivom 'Individual Income Tax and Social Security Rate Survey 2009', koja je obuhvatila 86 država, zaključena je prije 1. kolovoza 2009. te u ukupnoj stopi od 53,5 posto za Hrvatsku nije uključen novouvedeni takozvani krizni porez.

Ukupna stopa za Hrvatsku uključuje stopu poreza na dohodak od 34 posto i stopu socijalnih davanja od 19,5 posto. Izuzme li se novi porez, Hrvatska zauzima drugo mjesto, iza Slovenije čija ukupna stopa iznosi 54,9 posto, dok je treće mjesto pripalo Mađarskoj sa 48,1 posto.

Pribroji li se porezima na dohodak i socijalnim davanjima za zaposlenike s prihodima do 100 tisuća dolara i novi 'krizni' porez od četiri posto, Hrvatska se može 'pohvaliti' da je zemlja s najvećim svjetskim porezom.

Hrvatska i Slovenija pretekle su u KPMG-ovoj ljestvici čak i Dansku, zemlju s najvišom stopom poreza na osobni dohodak od čak 62,3 posto, i to zahvaljujući socijalnim davanjima koja u toj nordijskoj zemlji iznose tek 0,2 posto. Studija je također pokazala kako, iako su stope poreza u padu, državljani Europske unije i dalje plaćaju najviši porez na dohodak, u prosjeku 36 posto u 2009.

"U trenutnom ekonomskom okruženju gdje se vlade suočavaju s povećanim proračunskim manjkovima te trebaju pronaći sredstva za različite programe ekonomskih poticaja, postaje jasno da se neke vlade okreću onima koji najviše zarađuju kako bi povećale porezne prihode," izjavila je Rosheen Garnon, voditeljica globalnog International Executive Services odjela i partnerica tvrtke KPMG u Australiji.

Istraživanje također otkriva kako je globalno u prosjeku u usporedbi s 2008. godinom najviša stopa poreza za dohodak u ovoj godini pala za 0,3 posto, na prosječnih 28,9 posto.

Autori izvješća predviđaju i da bi pad najviših stopa poreza na dohodak, zabilježen posljednjih sedam godina, mogao završiti zbog potrebe pronalaženja novih izvora prihoda za proračune i različite poticaje vlada. Ta promjena može imati utjecaj na programe međunarodnog angažmana djelatnika i buduće globalne trendove mobilnosti radne snage.

Izvor: Hina