Mito i korupcija i dalje su slika Hrvatske, pokazalo se u istraživanju pod nazivom "Korporativni prijestupi - posljedice za pojedince" u kojem je sudjelovalo 2.825 donositelja odluka velikih tvrtki, a provedeno je u 62 zemlje svijeta među kojima je i Hrvatska.

Hrvatska na 16. mjestu, Finska percipirana kao zemlja bez korupcije

Istraživanje je pokazalo kako 60 posto ispitanika iz Hrvatske smatra da su mito i korupcija široko rasprostranjeni u poslovanju.

Iako i dalje iznad prosjeka svih ispitanika (39 posto) i prosjeka regije (46 posto), postotak je značajno pao u odnosu na protekle godine, što ukazuje na određene pozitivne pomake u povjerenju domaćih ispitanika u poslovni i pravni sustav u Hrvatskoj, navodi se u priopćenju.

Na listi od ukupno 62 zemlje Hrvatska se nalazi na 16. mjestu, dok su prva tri mjesta zauzeli Brazil (90 posto), Ukrajina (88 posto) te Nigerija i Tajland (86 posto). Slovenija je na 26. mjestu (40 posto), Srbija na 23. mjestu (48 posto), dok se na dnu liste i ove godine nalaze skandinavske zemlje - Finska s 0 posto te Švedska i Danska s 4 posto.

Među njima se našla i Saudijska Arabija s jednakim postotkom.

Istraživanje je pokazalo i da tek 16 posto domaćih ispitanika potvrđuje kako je podmićivanje uobičajeno pri sklapanju poslova u njihovom sektoru. Uzmu li se u obzir sve 62 zemlje navedena brojka blizu je prosjeka od 11 posto, navodi se u priopćenju.

Rezultati istraživanja naglasili su i veliku podršku vezano uz povećanje transparentnosti kada je u pitanju utvrđivanje stvarnog vlasništva tvrtki. U prosjeku čak 91 posto ispitanika prepoznaje važnost mogućnosti određivanja stvarnog vlasništva tvrtki s kojima posluju. Navedena brojka kod hrvatskih ispitanika nalazi se na nešto nižih 82 posto.

"Potreba za povećanom transparentnošću vidljivo je pod utjecajem rastućih geopolitičkih napetosti i pojačane nestabilnosti na svjetskim financijskim tržištima", kazao je menadžer u Odjelu za istragu prijevara i rješavanje sporova u EY-u Hrvatska Ivan Brko.

Napominje i kako smo svjedoci da su prijetnje poput cyber kriminala, financiranja terorizma i zlouporabe offshore jurisdikcija u posljednje vrijeme sve raširenije. Spomenute prijetnje povećale su pritisak na vlade od kojih se očekuje djelovanje, a u isto vrijeme od tvrtki se očekuje identificiranje i suzbijanje problema povezanih s prijevarom, podmićivanjem i korupcijom, istaknuo je Brko.

Hrvati ističu slabu učinkovitost države u kažnjavanju korupcije

Jedno od pitanja ticalo se rada i uspješnosti državnih tijela u sankcioniranju koruptivnih radnji, a čak 74 posto hrvatskih ispitanika odgovorilo je kako vjeruju da državna tijela imaju volju, no ne smatraju ih efikasnima u sankcioniranju koruptivnih radnji. Time se Hrvatska našla na visokom drugom mjestu, zajedno uz Portugal, dok najmanje povjerenja u državu iskazuju Tajlanđani.

Istraživanje navodi kako su zviždači i dalje ključan izvor informacija o navodnim nedopuštenim radnjama pa tako primjerice 55 posto tvrtki ima posebne telefonske linije za zviždače, a u nekim dijelovima svijeta uključujući SAD, zviždači su i novčano nagrađeni.

Ipak, sudionici istraživanja identificirali su određena ograničenja zbog kojih takvi mehanizmi nisu uvijek učinkoviti - 18 posto ispitanika navodi da bi ih lojalnost kolegama navela da ne prijave slučaj prijevare, mita ili korupcije, a 19 posto kao presudan faktor navodi lojalnost tvrtki.

Rezultati domaćih ispitanika po ovom se pitanju nalaze unutar prosjeka. "Pronalaženje ravnoteže između privatnosti podataka i sigurnosti i dalje stvara određene komplikacije u poslovanju, no očito je kako se cyber prijetnje u poslovnom svijetu još uvijek ne doživljavaju dovoljno ozbiljno. Tako je istraživanje pokazalo da manje od pola ispitanika cyber kriminal smatra rizikom za poslovanje, dok u Hrvatskoj postotak pada na samo 22 posto", zaključio je Brko.