Nacionalni indeks sreće (NIS) od 63,8 bodova, koliko je izmjereno u veljači, pokazuje da su Hrvati u pozitivnom djelu skale od 0 do 100 bodova, odnosno da unatoč krizi, rastućem siromaštvu i nezaposlenosti misle da imaju još razloga za sreću, rečeno je na današnjem predstavljanju projekta NIS-a, koji zajednički provode financijsko-poslovni mjesečnik Banka, Agencija za istraživanje tržišta Hendal i Osiguravajuća kuća Allianz Zagreb.

NIS je dugoročni projekt kojim će se svakog mjeseca pratiti pokazatelji kvalitete života i osobnog zadovoljstva hrvatskih građana, a rezultati će dobiti na vrijednosti tek kroz neko vrijeme, kada će se moći uočiti trendovi i usporediti rezultati, što bi trebalo pokazati pravu sliku života u Hrvatskoj, rečeno je na predstavljanju.

Radi se o interdisciplinarnom istraživanju posljedica ekonomskih aktivnosti u Hrvatskoj, odnosno psiholoških, socijalnih i političkih efekata tih aktivnosti, kako bi se javnosti ponudilo drukčije gledanje na ekonomsku politiku, rekao je glavni urednik Banke Željko Ivanković.

Istraživanje se provodi telefonski na reprezentativnom uzorku ispitanika, a komponente NIS-a koje se mjere su zdravlje, zdravo ponašanje, emocionalno stanje, okoliš, uvjeti u radnoj ili školskoj okolini, opće zadovoljstvo životnom situacijom i procjena situacije za dvije godine i sl., napomenula je Anđa Crnjac iz Hendala.

Prvi rezultati pokazuju da su neke komponente znatno iznad ukupne razine NIS-a, poput tjelesnog zdravlja ili zadovoljstva socijalnom okolinom, a neke su na razini općeg NIS-a, kao npr. emocionalno stanje.

No, neke su komponente znatno ispod ukupne razine NIS-a, pri čemu je na najnižoj razini zadovoljstvo trenutnom životnom situacijom i procjena situacije u iduće dvije godine, što pokazuje da je optimizam naših građana prilično slab, kaže Crnjac.

Znanost smatra da je osjećaj sreće djelomično urođen, odnosno da oko 40 posto dolazi iz naših gena, a ostatak se formira pod utjecajem vanjskih čimbenika, no činjenica je da pozitivne emocije poboljšavaju zdravlje ljudi, pomažu u boljem razmišljanju, povećavaju produktivnost i poboljšavaju međuljudske odnose, istaknula je predsjednica Hrvatske mreže Pozitivne psihologije Majda Rijavec.

Pitanje je koliko država u kojoj živimo može utjecati na našu sreću, a istraživanja u svijetu već godinama pokazuju višu razinu sreće u razvijenim državama, pri čemu je Danska redovito na vrhu kao "najsretnija zemlja na svijetu", kaže Rijavec.

S druge strane, utjecaj države na sreću građana problematičan je za filozofa Žarka Puhovskog koji tvrdi da su od svih država najopasnije "one koje žele usrećiti svoje građane". Država ne može donijeti sreću svojim građanima, najviše što može učiniti jest da nastoji smanjiti njihovu nesreću, smatra Puhovski. (hina/metro-portal)