Prema podacima HNB-a stopa štednje kućanstava u Hrvatskoj se 2020. godine iznosila je 14,4 posto što znači da su Hrvati svaku sedmu zarađenu kunu lani stavili sa strane. Koliko je ta stopa štednje neuobičajeno visoka govori činjenica da za gotovo 4 postotna boda nadmašuje višegodišnji prosjek.

Glavni razlozi ekstremne štednje leže u pandemiji koronavirusa. Uvedene epidemiološke mjere onemogućile su potrošnju dijela robe i usluga, a potrošnja se dodatno smanjila i zbog opreza samih građana, koji su i smanjili mobilnost, ističe se u analizi HNB-a o štednji kućanstava tijekom pandemije.

Slični trendovi prisutni su u cijeloj Europskoj uniji. U većini zemalja članica EU-a stopa štednje porasla je 2020. godine i više nego u Hrvatskoj - prosječan porast za EU iznosio je 6,4 postotna boda (6,8 postotnih bodova za europodručje), a među zemljama Srednje i Istočne Europe samo je u Mađarskoj stopa štednje porasla manje nego u Hrvatskoj (2,6 postotnih bodova).

Rast štednje nastavio je i u ovoj godini, ali sporijim tempom. Krajem prvog tromjesečja ukupna financijska imovina kućanstava dosegnula je 545 milijardi kuna ili 2 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja. Najveći dio dodatne štednje građana slijeva se u bankovne depozite, i to uglavnom depozite na transakcijskim računima. Tome su pridonijeli pojačana kolebljivost financijskih tržišta, iznimno niske kamatne stope i sklonost prema likvidnim oblicima imovine zbog izražene neizvjesnosti.

Hrvati u bankama drže 271 milijardu kuna, 152 milijarde kuna plasirano je u osiguranjima i mirovinskim fondovima, a oko 100 milijardi kuna uloženo je u vlasnički kapital, dionice i investicijske fondove.