Nacionalni indeks sreće u Hrvatskoj, novi pokazatelj o kvaliteti života te o osjećaju zadovoljstva, iznosi 63,8 bodova, što znači da smo u pozitivnom djelu skale od 0 do 100 bodova, pokazali su prvi rezultati zajedničkog istraživačkog projekta časopisa Banka, Agencije za istraživanje tržišta Hendal i Allianza Zagreb.

Unatoč krizi, rastućem siromaštvu i rastu nezaposlenosti, Hrvati misle da imaju razloga za zadovoljstvo i sreću, pokazuju prvi rezultati Nacionalnog indeksa sreće (NIS) koji se odnose na veljaču ove godine, ističu nositelji tog projekta.

Tako nacionalni indeks sreće za veljaču, predstavljen u časopisu Banka, iznosi 63,8 bodova, što je pozitivnom djelu skale (to je sve iznad 50 bodova).

NIS će svaki mjesec pratiti iskaze ispitanika o kvaliteti njihova života te o osjećaju zadovoljstva, kako bi kroz usporedbe i analize ponudio javnosti drukčije gledanje na ekonomsku aktivnost i ekonomske politike, ističu nositelji tog projekta.

Napominje se kako je BDP brojčani izraz ekonomskog rasta koji gotovo ništa ne govori o kvaliteti života i razvoju društva, o tome koje su stvarne potrebe građana, koliko ih vlast prepoznaje i servisira kroz javne politike, te koliko efikasno to čini.

Ekonomija je kompleksna struktura koja se ne izražava samo u financijskom rezultatu (plaće, dobiti, BDP ili sl), nego i u cijelom nizu ostalih pokazatelja - zadovoljstva građana u odnosu na sigurnost posla i obitelji, zaštitu bolesnih, siromašnih, okoliš, osjećaj sreće.

Prvi rezultati pokazuju da su neke komponente indeksa značajno iznad njegove ukupne razine, a neke su značajno ispod.

Tako se može zaključiti da fizičko zdravlje, zadovoljstvo osobnim razvojem, socijalnom i radnom okolinom podižu opću razinu indeksa sreće (jer su njihove vrijednosti iznad 63,8), dok ga zadovoljstvo trenutnom i budućom životnom situacijom te ekološko ponašanje smanjuju.

Nacionalni indeks sreće pokazuju da su Hrvati svojim subjektivnim osjećajima i objektivnim ocjenama stanja iskazali razinu sreće na pozitivnoj startnoj poziciji.

No, napominju, od samog broja ukupne razine NIS-a puno su važnije komponente i njihove usporedbe s okruženjem. Usporedba NIS-a i Gallupovog Well being indeksa za Sjedinjene Američke Države pokazala je da stanje u Hrvatskoj općenito nije mnogo lošije nego u SAD, ali je ukazala na značajnije razlike pojedinih komponenta indeksa - emotivnog zdravlja i zadovoljenja osnovnih životnih potreba u korist Amerikanaca. (hina/metro-portal)