U izvješću dalje stoji da Hrvati nisu motivirani za traženje posla zato što se stvara kultura ovisnosti o državnim naknadama poput socijalne pomoći, dok dodatni "džeparac" zarađuju radom na crno od kojeg državna blagajna nema koristi, prenosi Jutarnji list.

Podaci potvrđuju da, ako otac prima naknadu za nezaposlenost od 1200 kuna, majka onu 400 kuna za uzdržavanje, oboje dječje doplatke od 274 kune po djetetu i 1663 kune za treće dijete u obitelji, te ako uz to 'na crno' zarade tisuću do 1420 kuna, njihova ukupna zarada može iznositi 6506 kuna!

Razlog je to zbog kojeg se mnogima ne isplati raditi, ali i Svjetskoj banci da Hrvatskoj "natrlja nos".

Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj (za osobe između 15 i 64 godine) iznosi samo 57,1 posto, dok u zemljama Europske unije ta stopa najčešće prelazi 70 posto. Zbog toga je gospodarski rast znatno sporiji nego što bi trebao biti pa smo tako i krizu dočekali nespremni. Ukoliko bi Hrvatska, pak, uspjela stopu zaposlenosti dovesti do 70 posto, Svjetska banka vjeruje da bi do 2025. godine dohodak bio povećan za 15,7 posto, a do 2040. za 22,9 posto.

U svom izvještaju navodi i razloge niske stope zaposlenosti u Hrvatskoj, poput traženja statusa branitelja kojih trenutno ima oko 500 tisuća, te ističe kako je to najlakši način da se u Hrvatskoj osigura dohodak, a nimalo ne odmaže niti činjenica da su standardi za dodjelu invalidskih mirovina vrlo fleksibilni.

Problem je i u sustavu mirovina koji je poticao rano povlačenje radne snage ili prijevremeno umirovljenje, a od prošle godine to je još izraženije, jer se za 9 posto smanjila razlika između redovne i prijeveremene mirovine.

Tu je i nedostatak kvalitetne radne snage, odnosno nesrazmjer između onoga što je gospodarstvu potrebno i onoga što se na tržištu nudi. Samo 55 posto hrvatskih studenata završi fakultet, a na tržištu nedostaje inženjera, poslovnih i zdravstvenih stručnjaka, tehničara... Činovnika, trgovaca, pravnika, učitelja i umjetnika s druge strane ima viška.