Istraživački institut Coe-Rexecode sa sjedištem u Parizu proveo je istraživanje o broju 'stvarnih' radnih sati u zemljama Europske unije u protekle četiri godine, odnosno o vremenu stvarno provedenom na poslu, za razliku od nominalnih sati koji uključuju izostanak s posla zbog bolovanja, brige za djecu, blagdana, štrajkova ili putovanja na posao i nazad.

Utvrđeno je da su prošle godine najviše radnih sati - 2.099 - imali rumunjski radnici s punim radnim vremenom, prenosi informativni portal EUobserver.

Drugo je mjesto pripalo Grcima s 2.010 radnih sati, treće Mađarima s 1.969 radnih sati, a četvrto dijele Bugari i Hrvati s po 1.954 radna sata. Slijede Poljaci, Latvijci, Slovaci, Estonci i Turci.

Najmanje su pak po tom istraživanju u 2013. radili finski i francuski radnici, 1.648 odnosno 1.661 sat.

Nešto su dulje radili Šveđani, Danci i Belgijanci dok su Britanci i Nijemci bili u sredini, s 1.900 odnosno 1.847 stvarnih radnih sati, s .

Trend između 2010. i 2013. pokazao je da je najviše skraćeno vrijeme provedeno na poslu u Finskoj, Francuskoj, Švedskoj i Italiji. Britanci i Nijemci također su prošle godine imali manje radnih sati nego 2010., dok je broj radnih sati skočio u Španjolskoj, Nizozemskoj i Portugalu.

Brojke prkose stereotipima iz vremena financijske krize u EU o marljivim sjevernim državama i lijenima na jugu koje traže pomoć, primjećuje EUobserver.