U anketi koju je na uzorku od 1.156 osoba proveo portal MojPosao čak 80 posto ispitanika nije podržalo inicijativu sindikata državnih i javnih službi da se božićnice i regresi ukinu, smanje ili oporezuju i zaposlenima u privatnom sektoru, kako bi svi podnijeli jednak teret krize.

Većina ispitanika kaže da privatni sektor financira javni sektor pa je isplata božićnice i regresa isključivo volja vlasnika ili uprave tvrtke, koji na osnovu poslovnih rezultata i nakon podmirenih obveza može raspolagati svojim prihodom kako želi.

Ispitanici naglašavaju da isplata tih beneficija nije propisana zakonom te da su, naročito u posljednjih godinu dana, božićnice i regresi u privatnom sektoru prava rijetkost.

Dodaju kako su u državnom i javnom sektoru sigurnost posla i plaće u prosjeku veće nego u privatnom sektoru pa bi državni i javni službenici trebali pokazati solidarnost sa zaposlenima u privatnom, kojima su zbog krize u proteklih godinu dana smanjene plaće, a velik broj ih je ostao bez posla.

Ispitanici upozoravaju sindikalce na neproduktivnost, prekobrojnost i netransparentnost zapošljavanja u javnim i državnim službama te im poručuju da bi državne i javne službe trebale bolje obavljati svoj posao.

Vlasnik će zadržati višak novca

Uostalom, ako vlasnik tvrtke zaposlenicima ne isplati božićnicu i regres taj novac će ostati njemu, što u slučaju stranog vlasnika znači da će novac otići iz Hrvatske, upozoravaju ispitanici.

Sljedećih 13 posto anketiranih podržava sindikalnu inicijativu, ali samo ako i u javnom sektoru bude otpuštanja kao u privatnom, pogotovo jer su dosad otkaze dobivali samo zaposleni u privatnom sektoru, a u državnim i javnim službama ima previše zaposlenih.

Ispitanici ističu da je jedino rješenje za izlazak iz krize jačanje privatnog sektora koji će imati snage financirati kvalitetan javni sektor.

Inicijativu sindikata javnih i državnih službi podržava samo sedam posto ispitanika koji smatraju da u krizi svi trebaju biti solidarni na takav način.

Oni napominju da se u privatnom sektoru često događaju nepravilnosti s isplatom plaća, pa su radnici prijavljeni na minimalnu plaću, a ostatak im se isplaćuje "na ruke" kako bi se izbjeglo oporezivanje, čime se oštećuje državni proračun.(hina/metro-portal)