Posljednje istraživanje Gallup instituta za ispitivanje javnog mnijenja, provedeno u ljetu prošle godine, odnosi se na međusobnu percepciju zemalja Zapadnog Balkana i na njihovo viđenje razvoja političkih odnosa kao i utjecaja vanjskih faktora na događaje u regiji. Među velikim svjetskim silama SAD imaju najveću podršku među kosovskim Albancima, čak 95 posto.

Među stanovnicima središnje Srbije ta podrška iznosi samo devet posto. Sa druge strane, dok 66 posto Srba iz južne Srbije odobrava postupke Rusije, isto se može reći za samo četiri posto kosovskih Albanaca. U BiH "simpatije" prema velikim silama razlikuju se između Republike Srpske i Federacije BiH. Dok 57 posto ispitanika iz RS-a podržava Rusiju, najveći postotak stanovnika Federacije simpatije ima prema Turskoj i Njemačkoj.

Podsjećajući da je regija Zapadnog Balkana bila polje burnih povijesnih dešavanja i nadmetanja među velikim silama, direktor Gallupa za Evropu, Robert Manćin objašnjava da ovakvi rezultati govore o utjecaju već ustaljenih pogleda i sjećanja na prošlost - radi se o "naslijeđenim" percepcijama. "Ovo istraživanje predstavilo je vrlo interesantnu mapu. Prije istraživanja naslućivalo se, ali se nikada nije moglo sa sigurnošću ustvrditi da će razlike između tako malih zemalja biti toliko velike", kaže Manćin za Deutsche Welle.

Pogled unazad, pogled unaprijed

Kada su u pitanju vodeće članice EU, najveću podršku na području nekadašnje Jugoslavije, pogotovo u BiH i Hrvatskoj, ima Njemačka, dok Francusku i Veliku Britaniju podržava najmanji broj stanovnika zemalja ove regije. Većina stanovnika Srbije, 54 posto, i dalje se protivi ulasku u NATO dok se mišljenje o Sjeverno-atlantskoj vojnoj alijansi razlikuje u BiH među stanovnicima Republike Srpske i Federacije - 18 posto ispitanika u Republici Srpskoj smatra NATO "prijateljskom" organizacijom, naspram 49 posto stanovnika Federacije. Razlike o EU u BiH su malo manje - 33 posto stanovnika Republike Srpske i 55 posto stanovnika Federacije smatraju EU prijateljski nastrojenom prema BiH."

Za ovakvu percepciju stranih zemalja i međunarodnih organizacija na Zapadnom Balkanu postoje različiti utjecaji", kaže za Deutsche Welle direktor Londonske škole za ekonomiju, Svetozar Rajak: "Još uvijek je tu osjetno prisustvo povijesnih zbivanja  - kako onih od prije 20 godina, tako i onih od ranije. To ne iznenađuje, ali iznenađuje spoznaja da ti utjecaji nisu toliko jaki kao što se mislilo. Najveći je utjecaj onoga što se dogodilo u neposrednoj prošlosti ili se događa još danas - onoga što ljudi vide da može biti od utjecaja na njihov život. To pokazuje zrelost običnih ljudi. Oni su okrenuti budućnosti, tome kako će i od čega živjeti. Oni tu pronalaze svoje odgovore."

Rajak zaključuje da je povijest pokazala da Balkan nije "bure baruta", već da je uvijek samo reagirao na prethodna zbivanja u Europi. Jer Balkan nije na putu ka Europi - on je oduvijek već bio dio Europe.