Hrvatska kućanstva i dalje najviše troše na hranu i bezalkoholna pića - u prošloj su godini na potrošnju izdvajala ukupno 76.188 kuna, od čega je više od 24,4 tisuće kuna ili 32,06 posto bilo za hranu i bezalkoholna pića, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku iz Ankete o potrošnji kućanstava. To je otprilike isti postotak kao i godinu prije kada je udio izdataka za hranu i piće bio 32,09 posto, no statistika pokazuje da sve više troše za stanovanje i energente.

Tako su u 2009. hrvatska kućanstva na stanovanje i potrošnju energenata izdvojila 10.966 kuna, što je 14,39 posto njihovih godišnjih izdataka za potrošnju. To je pak 663 kune više nego li 2008. godine, a gotovo 1.100 kuna više nego 2007. godine, pa je i udio tih izdataka u ukupnoj potrošnji porastao sa 13,34 posto 2007., na 13,83 posto 2008. te na 14,39 posto prošle godine.

U ukupnim izdacima za potrošnju hrvatskih kućanstava u prošloj godini nakon hrane i bezalkoholnih pića te stanovanja i energenata slijedi prijevoz za što su kućanstva u prosjeku izdvojila 8.363 kune, što je udjel od 10,98 posto.

>> Većina kućanstava smatra da ima nedovoljne prihode

Slijede ostala dobra i usluge s udjelom 8,45 posto (6.435 kuna), odjeća i obuća sa 7,29 posto (5.553 kune), rekreacija i kultura s 5,99 posto (4.567 kuna), izdaci za pokućstvo, opremu za kuću i redovito održavanje (3.976 kuna) te komunikacije (3.919 kuna) što su udjeli od 5,22, odnosno 5,14 posto.

Sve ostale skupine potrošnje imaju udjele manje od pet posto, a statistika pokazuje da su kućanstva prošle godine u prosjeku 2.736 kuna trošila na alkoholna pića i duhan (udio 3,59 posto), u restoranima i hotelima prosječno su ostavila 2.372 kune (udio 3,11 posto), dok su najmanje trošila za zdravstvo i za to prosječno izdvojila 2.112 kuna (udio od 2,77 posto) te za obrazovanje koje s potrošnjom od 762 kune u ukupnoj potrošnji ima udio od jedan posto.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su kućanstva u prošloj godini u prosjeku imala 95.414 kuna ukupno raspoloživih sredstava, a ukupno su upotrijebila manji iznos, 93.045 kuna.

Uz izdatke za potrošnju, koja s iznosom od 76.188 kuna u ukupno upotrebljenim sredstvima imaju i najveći udio od gotovo 82 posto, hrvatska su kućanstva u prošloj godini u prosjeku 8.380 kuna investirala u kuću, stan ili imovinu, na otplate kredita otišle su im 5.854 kune, a uštedila su, bilo stavljanjem na štednju, ili uplatama životnog ili dobrovoljnog mirovinskog osiguranja 2.052 kune.

U ukupno pak raspoloživim sredstvima od 95.414 kuna najvažniji udio ima raspoloživi dohodak (od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, mirovine ili transferi) s iznosom od 86.847 kuna.

Hrvatska su kućanstva u prošloj godini u prosjeku podigla 6.719 kuna kredita, a podignuli su i 1.204 kune štednih uloga.

Statistika ne daje usporedbu ukupno upotrebljenih i ukupno raspoloživih sredstava prema godini prije. No, usporedba s podacima iz ankete kućanstava objavljene prošle godine pokazuje pad kod podignutih kredita i štednje s obzirom da su 2008. godine kućanstva bila podigla oko 7.200 kuna kredita, a podignuta štednja premašivala je 1.642 kune.

>> Poskupljenjem plina troškovi kućanstva porast će za 700 kuna godišnje

Statistika o opremljenosti kućanstava pokazuju da je u prošloj godini 99 posto hrvatskih kućanstava imalo hladnjak i TV u boji, 97,8 posto stroj za pranje rublja, 60,7 posto njih automobil, a 12,6 posto i drugi automobil.

Anketa o potrošnji kućanstava obuhvaća i utrošene količine pojedinih prehrambenih proizvoda, a ti podaci pokazuju da je svaki član kućanstva u prošloj godini u prosjeku pojeo 74 kilograma kruha, popio 76,9 litara mlijeka, pojeo 148 komada jaja, 40 kilograma krumpira. Najčešće se od mesa jelo meso peradi, po članu 18,2 kilograma, svinjetine 15,8 kilograma, govedine 9,2, a teletine svega 1,9 kilograma. (hina/metro-portal)