Slovenija je vodeća među tranzicijskim zemljama jer je već dostigla Portugal ili Maltu s potrošnjom od 17.738 eura po kućanstvu, pokazuje najnovija anketa o potrošnji kućanstava koju je u skladu s metodologijom Eurostata objavio hrvatski Zavod za statistiku.

"Sama visina izdataka obitelji izražena u eurima nije dostatan pokazatelj životnog standarda i kvalitete života u različitim zemljama. Za standard je bitno ocijeniti koliko se roba i usluga za određenu količinu novca može kupiti u nekoj zemlji, a prema tom pokazatelju - paritetu kupovne snage - hrvatski je standard na razini od 63 posto prosjeka EU 27", ističe Jasna Belošević-Matić, glavna ekonomistica HGK.

Koliko razina cijena u pojedinoj zemlji utječe na standard, vidi se po tome što je hrvatski BDP po stanovniku niži i tek je na 42% prosjeka EU27.

Struktura potrošnje pokazuje da građani bogatijih europskih država glavninu svojih primanja (svaki treći euro) troše na stanovanje, režije, pokućstvo i održavanje kuće, dok siromašniji narodi, među njima i Hrvati, više od trećine svojih primanja pojedu, popiju i popuše, navodi Večernji list.

Prosječna će austrijska obitelj tako za hranu, piće i cigarete dati oko 4500 eura godišnje, a na stanovanje i održavanje kuće 8400 eura. Hrvati zapravo ne štede na hrani ili je ona jednako skupa kao i u Austriji jer godišnje pojedu 4000 eura, ali zato su u nas režije i trošak stanovanja četiri puta niži nego u Austriji - oko 2200 eura. Zato oni mnogo više troše na rekreaciju, kulturu, putovanja, hotele, restorane, obrazovanje... Što je standard neke države veći, to je i kvaliteta života bolja.

Hrvatska ne zaostaje bitno za eurozonom ni po troškovima telefoniranja i komuniciranja na koje prosječna obitelj godišnje izdvaja oko 600 eura, oko 900 eura odlazi na odjeću i obuću, dok u eurozoni krpice odnesu 1800 eura. Standard Hrvata čuvaju relativno niski troškovi stanovanja u odnosu na europske, prije svega niže cijene struje, plina, grijanja ili pak jeftinije usluge, od frizerskih, kozmetičkih do zdravstvenih.