Stupi li na snagu novi Zakon o HRT-u, kakav u nacrtu predlaže Ministarstvo kulture, javni radio i televizija ponovno postaju državni, upozoreno je na današnjem u organizaciji SDP-ova Savjeta za medije.

Većina sudionika okruglog stola oštro je kritizirala predloženo zakonsko rješenje, zamjerivši vladi, odnosno resornom ministarstvu, da pod krinkom usklađivanja zakona s propisima EU zapravo želi HRT vratiti pod pasku države, odnosno politike.

"HRT će ponovno biti ono što je nekada bila - državna televizija", poručio je SDP-ov zastupnik i predsjednik saborskog Odbora za medije Nenad Stazić, optužujući vladajući HDZ za opstrukcijom izbora 11. člana Programskog vijeća HRT-a i blokadu izbora glavnog ravnatelja HRT-a.

"Oni žele produljenje privremenog stanja, produbljivanje krize, kako bi se u javnosti stvorila slika da je bolje bilo što, pa i državna televizija", ocijenio je Stazić, pozvavši javnost, a posebno novinare i urednike HRT-a, da se pobune protiv takvog zakona. "U Češkoj je javnost zaštitila javnu televiziju, milsim da je vrijeme da tako bude i kod nas", poručio je.

Da treba braniti HRT kao javni radio i televiziju zauzeo se i čelnik SDP-ovog Središnjeg savjeta Antun Vujić, koji je upozorio da će HRT, usvoji li Sabor zakon kakav je sada predložen, biti podložan promjenama svoje upravljačke strukture nakon svake promjene vlasti, što je ocijenio izrazito negativnim i po javnost i po medije.

"To je korak unatrag prema javnoj televiziji", rekao je Vujić, koji je, kao i veći dio sudionika okruglog stola, najviše kritika uputio na predložene odredbe po kojima bi glavnog ravnatelja HRT-a birao od vlade imenovan nadzorni odbor na prijedlog saborske većine, a ne više Programsko vijeće.

I Damir Grubiša, politolog i član Programskog vijeća HRT-a, drži da bi glavnog ravnatelja, a time i njegove pomoćnike te urednike, trebalo i dalje imenovati Programsko vijeće, iako u novom sastavu u kojemu bi većinu činili stručnjaci iz područja radio-televizijske djelatnosti, medija, kulture i javnih djelatnosti.

"Ovaj nacrt zakona je manipulativni pokušaj da se ponovno uvede državna kontrola nad javnom televizijom", ocijenio je Grubiša, koji kao jedinu dobru odredbu u predloženom zakonu navodi onu po kojoj bi sadašnjim članovima Programskog vijeća, a time i njemu, prestao mandat.

Marija Nemčić, djelatnica HTV-a i predsjednica televizijskog odbora Europske unije za radiodifuziju (EBU), kao najveću, pak, opasnost za neovisnost HRT-a, odnosno ovisnost o državi, vidi u predloženim zakonskim rješenjima koja se odnose na financiranje HRT-a kroz sustav državnih potpora te u ukidanju ili drastičnom ograničavanju marketinškog prostora. Zauzela se za ostanak na snazi važećeg zakona, koji je, ustvrdila je, najviše pridonio neovisnosti HRT-a kao javnog medija.

Kritike na predloženi zakon uputio je i ravnatelj Agencije za elektroničke medije Zdenko Ljevak, ističući da HRT mora zadržati dio "marketinškog kolača", te se zauzevši da glavnu riječ kod izbora glavnog ravnatelja HRT-a i dalje ima Programsko vijeće, kojim je prije predsjedavao.(hina/metro-portal)