Državni zavod za intelektualno vlasništvo predstavio je danas hrvatsku verziju javnog informacijskog internet servisa Europskog patentnog ureda 'esp@cenet', putem kojeg se može pristupiti u više od 60 milijuna patentnih dokumenata iz cijelog svijeta te dobiti čitav niz informacija, savjeta i drugog o patentima kao načinu zaštite prava intelektualnog vlasništva.

Taj je uslužni internet servis, dostupan na adresi hr.espacenet.com, predstavljen danas na skupu u sklopu Jesenskog međunarodnog Zagrebačkog velesajma (JMZV), pri čemu je zamjenica ravnatelja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Ljiljana Kuterovac istaknula brojne koristi pretraživanja tog servisa za domaće tvrtke i pojedince.

Uz praćenje patentnih prijava u svijetu i novih proizvoda na tržištima tu su i brojni podaci o pravnom statusu patenata, bibliografski podaci, poveznice na Europski registar patenata i drugo.

Kuterovac je podsjetila i na sve veću globalnu ekspanziju sustava zaštite prava intelektualnog vlasništva u zadnjih nekoliko godina, pa tako i patenata, čemu između ostalog pridonosi globalizacija, porast broja inovacija, količine i trgovina znanja, spajanja i preuzimanja tvrtki.

Iznjela je i podatke za 2006. kada je u svijetu podneseno 5 posto više patentnih prijava nego 2005. ili 1,76 milijuna, od kojih je 727 tisuća priznato. Pritom je najveći rast patenata bio u području računalne tehnologije, telekomunikacija i elektrostrojarstva, dok je trenutno, zbog porasta cijene energenata, pojačana patentna aktivnost u području energetike.

U Europi je Europski patentni ured odnosno Europska patentna organizacija (EPO), čiji je punopravni član od ove godine i Hrvatska među 34 europske zemlje, samo prošle godine zaprimio 140 tisuća patentnih prijava, od čega su 44 posto bile tzv. prve prijave. Najviše ih je bilo iz područja medicine i telekomunikacija.

Kuterovac je naglasila i da je hrvatski sustav zaštite intelektualnog vlasništva, posebno njegov zakonodavni dio, već sada gotovo u cijelosti usklađen sa stečevinama EU-a te da se zadnjih godina intenzivno radi na jačanju institucionalnih kapaciteta za tu problematiku.

Time se razina zaštite prava intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj značajno približila razini te zaštite u EU, čemu u velikoj mjeri pridonosi provedba mjera Nacionalne strategije razvoja sustava intelektualnog vlasništva za razdoblje 2005.-2010. (HINA)