Embargo na naftu i ograničenje cijena nafte su sankcije koje bi od danas trebale djelovati i pokazati učinak protiv Rusije. Europska unija je inicirala obje mjere - o naftnom embargu je odlučeno početkom ljeta, a gornja granica cijene ruske nafte dogovorena je sa članicama skupine G7 prije samo nekoliko dana. To znači da se ruska nafta, koja dolazi brodovima u Europu, od sada ne može više istovariti u lukama EU-a.

Nove mjere trebale bi osigurati da se nafta više ne prevozi europskim brodovima - poput onih iz Grčke ili s Cipra. Istovremeno, utvrđena je gornja granica cijena ruske nafte i ona iznosi 60 dolara po barelu. U slučaju da se nafta naplaćuje više od navedene cijene, stupa na snagu pravilo o zabrani transporta ili zabrani sklapanja osiguranja za brodove. Više od 60 dolara po barelu EU i G7 neće plaćati Rusiji.

Embargo i ograničenje cijena nafte bi trebali dodatno teško pogoditi rusko gospodarstvo. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u to je potpuno uvjerena. Ona smatra da će ograničenje također stabilizirati globalne cijene nafte. Na kraju krajeva, sada je određeno koliko će se maksimalno plaćati po barelu. Od toga će, smatra Europska komisija, također imati koristi i zemlje u razvoju, jer će moći jeftinije nabavljati i kupovati naftu.

Kakva će biti reakcija Rusije?

Na međunarodnom planu postojala je bojazan da bi embargo Europske unije na naftu iz Rusije mogao dovesti do povećanja cijena, jer je ponuda sve manja.

„Sada sve ovisi o reakciji Rusije", kaže Jeromin Zettelmeyer, šef ekonomskog trusta mozgova Bruegel u Bruxellesu. "Ako Rusija kontrira, suprotstavi se ovoj mjeri i smanji isporuke, doći će do povećanja cijena nafte. Ako to ne učini, cijene će ostati iste ili će čak pasti." Za sada, međutim, nitko sa sigurnošću ne zna kako će Rusija reagirati na ove mjere, iako je Kremlj objavio da to neće prihvatiti. No članice OPEC-a očito ne polaze od pretpostavke da će na svjetskom tržištu uskoro biti manje ruske nafte.

Ovisna o prihodima od nafte

Istina je da su ruska država i Putinov režim ovisni o prihodima od naftnog biznisa. Taj novac se koristi i za financiranje rata protiv Ukrajine. Prema navodima Međunarodne agencije za energiju, EU je u listopadu svaki dan uvozio 1,5 milijuna barela sirove nafte. Ako takve količine ne budu isporučivane u budućnosti, to će vjerojatno povećati pritisak na cijene i one će rasti - ali samo ako Rusija smanji proizvodnju i istovremeno dođe do smanjenja ponude nafte na svjetskom tržištu. No, uz gornju granicu od 60 dolara po barelu nema razloga za strah od takvog scenarija, jer ova cijena otprilike odgovara onoj po kojoj se trenutno realno trguje ruskom naftom.

Prošli tjedan je barel nafte u prosjeku koštao 65 dolara. No hoće li utvrđivanje gornje granice cijene nafte zaista naštetiti Rusiji? Neće, kaže ekonomski stručnjak Zettelmeyer i ističe da se to može postići samo određivanjem niže cijene. To mišljenje dijele i Poljska, baltičke države i sama Ukrajina. Nije sigurno hoće li maksimalna cijena po barelu ostati 60 dolara. G7 i EU kažu da će sada pomno pratiti razvoj događaja kako bi se brže reagiralo i prilagodilo novoj situaciji - ako to bude potrebno. Jer, globalnom gospodarstvu trenutno nisu potreba razantna povećanja cijena nafte.