Na ukrajinskom graničnom prijelazu Pletenivka je živo. Dragovoljci uređuju rovove i položaje za vojnike. Većina aktivista dolazi iz obližnjeg milijunskog grada Harkiva. Tamo vlada zbrinutost da sukob s proruskim separatistima neće zastati na granicama susjednih regija.

Oni su slijedili poziv na društvenim mrežama da pomognu u građenju utvrde na državnoj granici prema Rusiji, izvještava Dmitry Makovecki iz paramilitarne organizacije "Hromadska warta". Putem društvenih mreža prikupljao se i novac za lopate, rukavice, alat i unajmljivanje vozila. Granični službenici dali su nam na raspolaganje jedan bager. Ali nama treba veći s kojim bi u jedan dan uspjeli ono za što nam sada treba tjedan dana", kaže Makovecki. "Ali za to nam nedostaje još novca."

Pojačane mjere zaštite

Dobrovoljcima iz Harkiva pomaže nekadašnji suradnik ukrajinske službe za zaštitu prilikom katastrofa Mikola Grigorjev. On dolazi iz pet kilometara udaljenog Vovčanska. "Samo šest ljudi došlo je iz moga grada kako bi kopalo grobove. Gradonačelnik, dužnosnici i većina stanovnika glasovala je u svibnju na predsjedničkim izborima za zastupnike ranije vladajuće Stranke regija", izvještava Grigorjev. U Vovčansku ima još puno pristaša stare državne vlasti i u Rusiju izbjeglog bivšeg predsjednika Viktora Janukoviča žali se on.

Zbog toga je za Grigorjeva ovaj granični prijelaz vrlo problematičan.U Pletinki se gotovo već pola godine pojačava zaštita granice. Od tada su i granični službenici zaposleni s gradnjom utvrde. "Dobrovoljci naravno rade prema našim planovima i pod nadzorom naših inženjera. Vrlo smo zahvalni aktivistima", kaže Serhij Kolesničenko iz ukrajinske granične kontrole. Prema navodima časnika, na ruskoj strani graničnog pijelaza Šebekino bilo je "pomalo nemirno" kada su se na granici pojavili civili s lopatama praćeni patriotskim pjesmama. "Informirali smo Ruse o gradnji i situacija je sada mirna", kaže Kolesničenko.

Vježbe za samoobranu

Iz straha od ruske invazije se u Harkivu, oko 80 kilometara udaljenom od Pletenivke, već mjesec dana provode vježbe "otvorenog učilišta" na javnim mjestima. S njima se želi ljude pripremiti na moguće borbe. "Svatko treba biti sposoban spakirati kofer u slučaju potrebe - s dokumentima, rezervama jela, vodom i lijekovima. Skrovište ne bi trebalo tražiti u podzemnoj željeznici već u skloništima za zaštitu od zračnih napada", pojašnjava sudionicima Tatjana Rjabokon iz harkivske udruge padobranaca. Među polaznicima izobrazbe su i borci koji su bili angažirani u istočnoj Ukrajini.

Više stotina stanovnika grada sudjeluju svakog vikenda u vježbama "učilišta". Njima se pokazuje kako se barata oružjem i zaštitinim prslucima i kako se pomaže ranjenicima. Postoji trening preživljavanja koji se plaća ali ima i besplatnih. Može se čak postati i član partizanske jedinice. "Sudionici mogu biti muškarci i žene. Oni trebaju biti spremni na gerilske aktivnosti", kaže jedna od instruktorica partizanske bojne "istočnog korpusa". Njima će se priključiti i 22-godišnji Jaroslav. On kaže kako iz zdravstvenih razloga nije smio služiti u vojsci. Ali zbog "situacije u zemlji" on je htio naučiti kako obraniti sebe i svoje članove obitelji.

Aktivisti nadgledaju bunker

Ali sve to nije dovoljno, smatra Oksana Marčuk. Tjednima je trajalo dok su vlasti njoj i drugim aktivistima pokazali popis bunkera u Harkivu. Nakon jednog stručnog mišljenja o skloništima za zaštitu od zračnih napada ustanovilo se da bi se samo u trećini njih doista moglo zbrinuti ljude. Druga su zatvorena ili puna starudija. Tu ništa ne funkcionira. Sada organiziramo dobrovoljce koji će to pospremati, kaže Oksana.Vlasti za to vrijeme osiguravaju pripreme za obranu područja Harkiva koje traju već dulje vrijeme. Brojne ulične blokade štite regiju. Vojnici uređuju utvrde a vojne snage zaprimaju prijave dobrovoljaca, za slučaj da dođe do borbi. Regionalna uprava informirat će stanovništvo o bunkerima te će im zajamčiti pristup njima.

"Euromajdan" i "Anti-Majdan"

Vlasti mole aktiviste da u gradu ne stvaraju nepotrebnu paniku. Aktivisti s druge strane kažu: Što je bolje grad pripremljen na ulazak ruskih snaga ili donjeckih pobunjenika to je manje vjerojatan rat. "Bolje je poslati proglas svim stanovnicima i da se ništa ne dogodi nego da bude obratno", smatra Tatjana Pasnynok iz harakivskog "Euromajdana".

Proeuropski aktivisti upozoravaju na "pobunjeničku bombu" u Harkivu. Time misle na pristaše proruskog "Antimajdana". Iako za njihove akcije ne postoje dozovole, one se već šest mjeseci redovito održavaju. Svakog vikenda okuplja se oko 100 prosvjednika. Znatno veći dotok ima "Euromajdan". Između ta dva tabora stalno dolazi do sukoba.