Međunarodni sud pravde (ICJ) u utorak je u Haagu odbacio sve prigovore Srbije i proglasio se nadležnim za hrvatsku tužbu protiv Srbije za povredu Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida koju je Hrvatska podnijela prije devet godina.

"Uvjeti za sudsku nadležnost postoje i odbija se prvi prigovor Srbije", rekla je predsjednica Suda Rosalyn Higgins na dvosatnom čitanju obrazloženja odluke u haškoj Palači mira u kojoj je tu odluku podržalo deset sudaca a sedam je bilo protiv.

Srbija je uložila prigovore po tri osnova - da Sud nema nadležnost jer SRJ nije bila članica Konvencije o genocidu do 2001., da je tužba RH nedopuštena jer su se opisani zločini dogodili prije 27. travnja 1992. kada SRJ još nije postojala kao država i kao treće da su zahtjevi iz hrvatske tužbe neosnovani jer su izlazili iz okvira onoga što propisuje Konvencija o genocidu poput zahtjeva za infomacijama o nestalim osobama ili povratkom kulturnog blaga.

Sud je, kako je objasnila Higgins, utvrdio da su akti koje je donosio Beograd i njegovo ponašanje od 1992. imali značenje prihvaćanja obveza koje su proizlazile iz međunarodnih ugovora čija je članica i potpisnica bila bivša zajednička država - SFRJ i odbacio prvi prigovor Beograda a potom i ostale prigovore od kojih dio nije ni mogao biti predmetom preliminarnih prigovora Beograda.

Hrvatska je u svojoj argumentaciji tvrdila da je odnos Beograda i UN-a imao 90-ih godina sva obilježja članstva u UN-u, kao i da je SRJ čitavo vrijeme bila stranka Konvencije o genocidu, slijedom kontinuiteta iz SFRJ. Hrvatska je tvrdila i da je režim Slobodana Miloševića imao sva državna obilježja i prije datuma formalnog proglašenja države 27. travnja 1992. godine i da se radilo o državi u nastajanju.

Srbija je zastupala tezu da je Sud nenadležan jer u vrijeme podnošenja hrvatske tužbe SRJ nije bila članica Ujedinjenih naroda, članica Konvencije o genocidu ni članica Statuta Suda, a u vrijeme zločina država.

Glavni zastupnik Hrvatske ministar pravosuđa Ivan Šimonović ocijenio je u utorak u Den Haagu odluku Međunarodnog suda pravde (ICJ) da se proglasi nadležnim za hrvatsku tužbu protiv Srbije za genocid velikim hrvatskim uspjehom iza kojeg slijedi veliki posao.

"Ova je presuda veliki hrvatski pravni uspjeh ... ali ovo je tek prva runda", rekao je Šimonović novinarima u Palači mira nakon odluke Suda.

"U ovoj fazi postupka dobili smo sve što smo mogli ali sada ostaje odlučivanje o sadržaju", rekao je glavni hrvatski zastupnik koji na ovom predmetu radi više od osam godina.

"U raspravu o sadržaju ulazimo u dobroj formi jer je Sud odbacio sve prigovore Srbije", kazao je Šimonović, pojašnjavajući da je Srbija očito imala dva plana - prvi da Sud prihvati sve njezine prigovore i time odbaci hrvatsku tužbu, a drugi da prihvaćanjem dijela prigovora koji se tiču dopuštenosti tužbe oslabi hrvatsku tužbu.

Šimonović je objasnio da odluka Suda o odbacivanju dijela srbijanskih prigovora s obrazloženjem da nisu mogli biti predmetom preliminarnih prigovora, znači da će pitanja poput onog najvažnijeg - može li Srbija odgovarati za djela počinjena prije 27. travnja 1992., kad SRJ još nije postojala kao država a kada su se u Hrvatskoj dogodili najveći zločini - Hrvatska morati dokazivati uz dokazivanje drugih elemenata tužbe.

"U dokazivanju sadržaja tužbe morat ćemo dokazivati i zašto mislimo da je Beograd odgovoran za događaje prije 27. travnja".

Šimonović je poručio da je uvjeren da bi Hrvatska dokazala kauzalnu vezu događaja prije i poslije 27. travnja jer postoje snažni argumenti poput personalnog kontinuiteta odnosno istih osoba koje su bile odgovorne za događaje prije i poslije tog datuma.

Upitan o mogućnosti izvansudske nagodbe sa Srbijom, Šimonović je kazao kako bi takva odluka bila na Vladi a ne na pravnim zastupnicima, ističući da bi za Hrvatsku bilo vrlo značajno da ustraje na ispunjenju zahtjeva iz tužbe poput utvrđivanja sudbine nestalih, kažnjavanja počinitelja djela i povratka kulturnih dobara.

"Ova presuda potaknut će Republiku Srbiju da se tu ostvare pozitivni pomaci", zaključio je Šimonović.