Ljudi koji ostanu bez posla moraju se suočiti sa 63 posto većim rizikom od umiranja prije vremena nego što je slučaj s ljudima koji još uvijek imaju posao, a kad se uzme u obzir da je to rezultat istraživanja koje je obuhvatilo 20 milijuna ljudi iz 15 zemalja u posljednjih 40 godina, lako je shvatiti koliko je ta tvrdnja istinita i na kraju zabrinjavajuća. Sol na ranu dodaje podatak da povezanost između nezaposlenosti i prijevremenog umiranja ostaje jednaka u svim zemljama bez obzira na savršenost zdravstvenog sustava.

„Do sada je veliko pitanje bilo vode li postojeća zdravstvena stanja poput dijabetesa ili srčanih problema, zatim pušenje, pijenje ili drogiranje do gubitka posla i nezaposlenosti i do veće stope smrtnosti", rekao je Eran Shor koji je proveo istraživanje.

Međutim, odgovor na to pitanje je danas potpuno jasan. „Sve to vjerojatno ima veze s činjenicom da nezaposlenost izaziva stres i negativno djeluje na socioekonomski status pojedinca što u konačnici vodi do slabijeg zdravlja i veće stope smrtnosti", rekao je Shor, inače profesor sociologije pri Sveučilištu McGill.

Zanimljivo, gubitak posla i nezaposlenost općenito više štete muškarcima nego ženama jer se kod muškaraca rizik od prijevremenog umiranja povećava za 78 posto,  a kod žena 'samo' za 37. Rizik od ranog umiranja najviše prijeti muškarcima ispod 50 godina starosti, navodi se u priopćenju Sveučilišta. „Vjerujemo da je čak i danas biti bez posla više stresno za muškarce nego za žene", kazao je Shor. „Kad muškarac izgubi posao to i dalje najčešće znači da će obitelj postati siromašnija i da će patiti na mnogo različitih načina što kao posljedicu može imati velik utjecaj na muškarčevo zdravlje i potaknuti ga da više puši, pije i jede", zaključio je na kraju Shor.