Sa svjetlećim križem i plamenom nebeskog svjetla, Da Vincijeva ‘Posljednja večera’ dobila je novi život nakon što je Peter Greenaway konačno osigurao dozvolu da napravi svjetlosnu instalaciju djela starog 510 godina. Rad, koji se trebao koristiti montažu Kristovih genitalija u kombinaciji s glumčevim glasom, dio je Greenawayevog projekta koji kombinira ‘8000 godina slikarstva i 112 godina filma’. Britanskom redatelju talijanske su vlasti dozvolile da upravlja projektorima, računalima i zvučnicima u samostanu Santa Maria delle Grazie, gdje Krist govori apostolima kako će ga jedan od njih izdati.

U unutrašnjosti, Greenaway otkriva provokativnu viziju jedne od najsvetijih i najkrhkijih slika kod kršćana, napravljenu za laptop generaciju. Uz zvukove moderne opere, koristio je tehničke trikove kako bi se Leonardov Krist ukazao kao trodimenzionalan hologram. Neki stručnjaci su Greenawayevu instalaciju prozvali kulturnim vandalizmom. Zanimljivo je kako je cijeli performans bio upitan jer se, zbog blasfemičnog sadržaja i osjetljivog platna, govorilo i o zabrani cjelokupnog projekta. Pietro Marani ,jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za Leonarda, nije želio prisustvovati otvaranju.

- Greenaway koristi Leonarda kako bi skrenuo pozornost javnosti - rekao je Marani.

Krist hologramGreenaway otkriva provokativnu viziju jedne od najsvetijih i najkrhkijih slika kod kršćana, napravljenu za laptop generaciju. Uz zvuke opere, koristio je tehničke trikove kako bi se Leonardov Krist ukazao kao hologram. 

Dozvola za održavanje dobivena je tek nedavno, jer je gradonačelnica Milana Letizia Moratti podigla glas protiv projekta, izražavajući zabrinutost da bi projiciranje svjetlosnih efekata na krhku sliku moglo prouzročiti nepopravljivu štetu.

- Da je Leonardo živ, bio bi fasciniran s postdigitalnim dobom. Oni koji misle da ‘Posljednja večera’ pripada samo njima, varaju se. Ona pripada laptop generaciji jednako kao i akademicima - naglasio je Peter Greenaway.

U međuvremenu, Greenaway planira ponoviti isti trik s Velazquezovim djelom ‘Las Meninas’, Picassovom ‘Guernicom’ i Monetovim ‘Lopočima’.

Najveća mu je želja, međutim, napraviti instalaciju s Michelangelovim ‘Posljednjim sudom’ i trenutačno o tome pregovara s Vatikanom.