Za Grčku je nakon punih 12 sati pregovora zapuhao povoljan vjetar. Financijska pomoć Bruxellesa ponovo je pokrenula grčki katamaran s mrtve točke. Na horizontu se čak nazire i toliko željeni otpis dugova. Povrh svega, izbjeglička kriza nije ugrozila turističku sezonu, koja će vjerojatno biti rekordna.

Međutim, Grčka ne prkosi brojnim krizama u Europi, nego se kreće, odnosno "jedri" isključivo zato jer one i postoje. Turistička branša ove zemlje, uz Španjolsku i Portugal, profitira od terorističkih napada u Turskoj, Egiptu i Tunisu.

Nema pobune na brodu

Ove krize idu na ruku prvenstveno premijeru Aleksisu Ciprasu. Posada u utrobi grčkog jedrenjaka je umorna, između ostalog i zbog toga što novousvojene mjere štednje pogađaju uglavnom obične građane. Od 1. lipnja je povećan PDV na brojne namirnice i pića. Poskupljuju benzin, dizel gorivo, lož ulje, ali i struja, cigarete i alkohol. Ipak, nema Grka koji bi riskirao i dizao pobunu na brodu koji se ionako jedva drži na vodi. Većina njih se ionako oprostila od nade da će izbor novog premijera i autsajdera Ciprasa označiti novi početak, prekid mjera štednje i suradnje sa tzv. Trojkom, te slomiti moć oligarhije u toj zemlji.

Vruć vjetar iz Bruxellesa

Vjetra nije bilo niotkuda, a onda je zapuhalo iz pravca Bruxellesa. Svi ministri financija iz zemalja eurogrupe su na ovom drugom susretu u protekla dva tjedna hvalili spremnost vlade u Ateni na usvajanje novih mjera štednji i reformi. Na ovom skupu je čak bilo riječi o ponovnoj uspostavi povjerenja. Nitko nije ni spominjao da su te reforme već odavno trebale biti provedene. Grci kaskaju dobrih šest mjeseci u provedbi onoga što je već dogovoreno, poput recimo modernizacije poreznog sustava.

Jedrenje ka suncu na horizontu

Nagrada Grčkoj nije uslijedila zbog ažurno provednih mjera štednje. Europljani jednostavno nisu htjeli usred rasprave o "brexitu", mogućem izlasku Velike Britanije iz EU-a, obnoviti i raspravu o "grexitu", izlasku Grčke iz eurozone. U moru kriza, od Ukrajine, preko izbjeglica i terorističkih napada, EU jednostavno želi barem ovaj problem skinuti s vrata. To je učinjeno i u slučaju Španjolske i Portugala koje su jasno prekršile pravila Sporazuma o stabilnosti eura, ali im je umjesto izricanja kazne odobren novi rok za ispunjenje preduvjeta koji su definirani tim sporazumom. U krizama pogođenoj EU pridržavanje pravila je postalo od drugorazrednog značaja. I to više nego što je to do sada bilo uobičajeno.

To što je sastanak u Bruxellesu trajao toliko dugo ne treba zahvaliti Europljanima, nego predstavnicima MMF-a. MMF je prvobitno tražio oprost dugova Grčkoj, bez provođenja novih mjera štednje. Postojala je opasnost da bi se time izazvali novi nemiri. Umjesto toga MMF je dobio kompliciran sporazum s Grčkom i EU-om koji će se provoditi u tri faze. Predstavnici ove financijske institucije sada provjeravaju rasterećuju li dogovorene mjere Grčku u dovoljnoj mjeri. Prijedlog o oprostu dugova, tzv. "haircut", koji Njemačka striktno odbacuje, tako više nije na stolu, ali je eurogrupa spremna "frizirati" dugove, odnosno da ih malo sreže. To je kompromis koji su vješti financijski stručnjaci maskirali i upakirali kroz komplicirane ugovore o plaćanju kamata i produženje rokova za vraćanje kredita. MMF može živjeti s takvim rješenjem, a njemački ministar financija Wolfgang Schäuble može punim jedrima zaploviti ka novom izlasku sunca u Berlinu.