Grčka ne traži od eurozone da ju spašava, ali treba političku podršku kako bi na financijskim tržištima mogla uz niže kamatne stope refinancirati dugove, izjavio je grčki premijer Georgij Papandreu.

Vlada u Ateni bila je primorana u zadnjem izdanju obveznica ponuditi prinos veći od šest posto kako bi privukla ulagače koji su oprezni u pogledu pozajmljivanja novca zemlji suočenoj s golemom krizom.

U nastupu pred Europskim parlamentom Georgij Papandreu upozorio je da Grčka, nakon što je usvojila najveće mjere štednje u svojoj novijoj povijesti, ipak ne bi smjela biti izložena premijama za rizik.

U zadnjem izdanju grčkih obveznica početkom ožujka Atena je ponudila 6,25 posto prinosa, što je dvostruko više od kamatne stope po kojoj se zadužuje Njemačka, a koja se smatra referentnom stopom za zemlje članice eurozone.

Posljednjih dana učestala su nagađanja u vezi potencijalnog plana pomoći Grčkoj od zemalja članica eurozone. U ponedjeljak su tako na redovnom sastanku ministri financija eurozone razmatrali tehničke modalitete pomoći ali su konačnu odluku prepustili čelnicima vlada i država 27-člane EU.

Premijer je također upozorio da bi u slučaju izostanka pomoći EU-a Grčka mogla biti prisiljena zatražiti pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). "Nadam se ipak da to neće biti potrebno", kazao je. (hina/metro-portal)