Grčki ministar financija Evangelos Venizelos izjavio je u četvrtak kako se protivi referendumu o euru u Grčkoj, smatrajući da je grčka pripadnost euro zoni "povijesna pobjeda grčkog naroda koja se ne može dovoditi u pitanje".

"Mjesto grčkog naroda u euro zoni je povijesna pobjeda grčkog naroda koja se ne može dovoditi u pitanje. To ne može ovisiti o referendumu", kazao je Venizelos u priopćenju izdanom u četvrtak ujutro po njegovu povratku iz Cannesa nakon susreta grčkog premijera Georgesa Papandreoua s europskim čelnicima i čelnicima MMF-a okupljenima na G20.

Iz teksta priopćenja proizlazi, kako prenosi Reuters, kako se Venizelos ne slaže sa stajalištima svog premijera Papandreoua i čelnika Francuske i Njemačke, Nicolasa Sarkozya i Angele Merkel, koji su u srijedu navečer nakon sastanka u Cannesu poručili da Grčka neće dobiti sredstva dok se ne izjasni o tome želi li ostati u eurozoni ili ne.

Papandreou se suočava s političkim krizom u Grčkoj i negodovanjem ulice protiv mjera štednje i napuštanja nacionalnog suvereniteta povezanog s europskom financijskom pomoći. U Cannes su ga pozvali čelnici euro zone koji strahuju da održavanje referenduma u Grčkoj ne dovede u opasnost cjelokupnu euro zonu. Nakon razgovora s europskim čelnicima izjavio je sinoć: "Nije trenutak da navedem točnu formulaciju referendumskog pitanja, ali bit je da nije u pitanju samo program pomoći nego i pitanje da li želimo ostati u eurozoni".

Venizelos je ponovo pozvao grčku oporbu da podrži vladu i pomogne Grčkoj ostati u eurozoni.

"Ako želimo zaštiti zemlju, moramo uz pošivanje nacionalnog jedinstva, političke odgovornosti i konsenzusa, bez odlaganja provesti odluku Bruxellesa od 26. listopada", rekao je Venizelos.

Prošlog četvrtka su šefovi država i vlada na summitu o spasu eura u Bruxellesu donijeli odluku o restrukturiranju grčkog duga i daljnjoj pomoći toj zemlji. Prema tom planu, banke kreditori trebale bi Grčkoj otpisati 50 posto duga tj. oko 100 milijardi eura. Kako bi zaštitili banke od posljedica smanjenja grčkog duga, čelnici EU su dgovorili i izdvajanje oko 100 milijardi eura za njihovu dokapitalizaciju. Zauzvrat Atena bi, kako bi dobila pomoć, morala provesti čitav niz drastičnih mjera štednje i rezanja javne potrošnje.

U grčkom parlamentu od srijede traje rasprava o povjerenju vladi premijera Papandreoua koja će trajati do petka, kad se održava glasovanje. To bi moglo srušiti vladu Papandreoua koji u parlamentu ima većinu od samo dva zastupnika od ukupno 300. Skupina zastupnika vladajuće stranke PASOK zatražila je u srijedu ostavku premijera Papandreoua tvrdeći da je neočekivanom najavom referenduma ugrozio najnoviji sporazum o pomoći s EU.

Istraćivanja javnog mnijenja pokazuju da se većina grka protivi međunarodnim zajmovima koji su uvjetovani oštrim mjerama štednje, ali su za ostanak u eurozoni.