Grad Zagreb i INA potpisali su jučer Društveni ugovor o osnivanju trgovačkog društva ‘Terme Zagreb’ koje će provesti pripremu projekta i gradnju buduće Sportsko-rekreacijske zone u Zagrebu na lokaciji zapadno od nedovršene Sveučilišne bolnice.

Uvjereni u isplativost i pozitivan stav građana za predviđeni projekt gradonačelnik Milan Bandić i predsjednik Uprave INA-e Tomislav Dragičević naglasili su prilikom potpisivanja ugovora u Gradskom poglavarstvu da su vlasnički udjeli u tvrtki Terme Zagreb, kao i u budućoj Zoni, pola-pola. Grad Zagreb daje zemljište od 27,8 hektara, dok INA u projekt ulazi s četiri bušotine za termalnu vodu predviđene na navedenoj lokaciji, za što ima koncesiju.

U sklopu Zone osim gradnje termalnog kupališta i sadržaja za rekreaciju predviđeni su i brojni drugi sadržaji temeljeni na termalnoj vodi (50 do 80 Celzijevih stupnjeva) poput uzgoja cvijeća, što će sve, uvjeren je gradonačelnik Bandić, stvoriti novu sliku i vratiti život na Savu i jugozapadni dio grada.

Napomenuo je da se partnerstvo s INA-om na tom projektu dogovaralo oko godinu i pol, te da se Grad unatoč brojnim ponudama stranih investitora, posebno slovenskih, za taj projekt odlučio za hrvatskog partnera. Također vjeruje da će građani pohoditi buduće kupalište bar u jednakoj mjeri kao ono u Čatežu, gdje, kako je kazao, samo Zagrepčani godišnje ‘ostave’ 20 do 25 milijuna eura.

Za desetak dana trebalo bi uslijediti imenovanje čelništva tvrtke Terme Zagreb, koje će napraviti dalje planove i razraditi rokove za realizaciju projekta, kazao je Bandić. Iznoseći prve procjene ukupne vrijednosti projekta od prije tri godine, kada je INA napravila studiju za Terme, od 50 milijuna eura Dragićević je istaknuo i da će se više znati kada krene posao.

Odzvonilo Čatežu?Bandić vjeruje da će građani pohoditi buduće kupalište bar u jednakoj mjeri kao ono u Čatežu, gdje samo Zagrepčani godišnje ostave 20 do 25 milijuna eura.
Grad daje zemljište od 27,8 hektara, dok INA u projekt ulazi s četiri bušotine za termalnu vodu.

Taj novac planiraju ‘namaknuti’ kreditima, koje nije problem dobiti s obzirom na uloženi kapital i vlasništvo, dodao je.

Smatra da ni otplata kredita neće biti problem ako se projekt pokaže isplativim, a hoće ako energija u Hrvatskoj poskupi odnosno kada se tržište energije otvori, što računa da će biti do 2011.
Pojasnio je i to da takvi projekti, kojih INA osim za grad Zagreb ima za još tri do četiri lokacije u Hrvatskoj, do sada nisu ni mogli biti isplativi zbog podcijenjene odnosno niske cijene energije u Hrvatskoj, osim goriva za automobile.   (HINA)