Krajem lipnja blokirane je račune imalo 26.805 poslovnih subjekata s gotovo 15,7 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje. Prema županijama najzaduženiji su bili oni s područja Grada Zagreba s udjelom od gotovo 39 posto u ukupnom dugu, dok među djelatnostima na zaduženost najviše utječu subjekti iz područja trgovine na koje se odnosi petina ukupnih dugovanja, pokazuju podaci Fine.

Po podacima Fine iz pregleda neizvršenih osnova blokiranih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost, krajem lipnja ove godine u blokadi je bilo 9.877 pravnih osoba, s dugovanjem od gotovo 9,9 milijardi kuna, te 16.928 fizičkih osoba (obrtnika), s iznosom duga od 5,8 milijardi kuna.

Prema stanju na dan 30. lipnja 2017. godine, ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje u svim je županijama, osim u Šibensko-kninskoj županiji, manji u odnosu na stanje godinu dana ranije. Najzaduženiji su bili blokirani poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 38,6 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (6,1 milijarda kuna), što je i očekivano s obzirom da je na području županije Grad Zagreb sjedište najvećeg broja poslovnih subjekata, navode iz Fine.

Prema iznosu blokade slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 13,7 posto (gotovo 2,2 milijarde kuna), Istarske 5,8 posto (908,3 milijuna kuna), Zagrebačke 5,1 posto (805,7 milijuna kuna), Primorsko-goranske 4,8 posto (755,6 milijuna kuna), Šibensko-kninske 4,5 posto (705,3 milijuna kuna) te Osječko-baranjske županije s udjelom od 4,2 posto (660,1 milijun kuna).

Na poslovne subjekte Grada Zagreba i šest spomenutih županija odnosilo se tako ukupno više od tri četvrtine ukupnih dugovanja odnosno 76,7 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u Republici Hrvatskoj.

Preostalih 23,3 posto iznosa disperzirano je na 14 ostalih županija, s udjelima od 0,7 posto u Požeško-slavonskoj (104,2 milijuna kuna) i Ličko-senjskoj (110,9 milijuna kuna) do 3,9 posto u Zadarskoj županiji (612,8 milijuna kuna).

Po podacima Fine, prosječan iznos duga blokiranih poslovnih subjekata na razini Hrvatske iznosio je krajem lipnja 585,6 tisuća kuna, što je za 2,4 posto manje nego prije godinu dana (kada je prosječan dug iznosio 599,8 tisuća kuna).

I prema prosječnom iznosu duga blokiranih poslovnih subjekata po županijama najzaduženiji su oni iz Grada Zagreba s prosječnim dugom od 988,1 tisuću kuna. Slijede poslovni subjekti iz Međimurske županije s prosječno 893,7 tisuća dospjelih neizvršenih osnova, Splitsko-dalmatinske sa 695,1 tisuću te Šibensko-kninske sa 604,4 tisuće kuna. Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Požeško-slavonskoj (283,2 tisuće kuna) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (284,7 tisuća kuna).

Među djelatnostima najviše duguju trgovci

Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva Republike Hrvatske najviše utječu blokirani poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo, na koje se na dan 30. lipnja 2017. odnosilo 3,2 milijarde kuna ili 20,6 posto ukupnog iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje, navode iz Fine.

Po visini duga slijede poslovni subjekti iz područja građevinarstva s 3 milijarde kuna duga i udjelom od 19,4 posto, a na trećem je mjestu prerađivačka industrija s 1,8 milijardi kuna neizvršenih osnova i udjelom od 11,3 posto.

Poslovni subjekti iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane na četvrtom su mjestu s dugovanjima u iznosu od 1,6 milijardi kuna i udjelom od 9,9 posto, a na petom poslovanje nekretninama s 1,5 milijardi kuna i udjelom u ukupnom iznosu blokade od 9,5 posto.

U djelatnosti trgovine krajem lipnja je bilo i najviše blokiranih poslovnih subjekata, njih 5.889, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (turizam) s 4.846 i građevinarstvo s 3.427 blokiranih poslovnih subjekata, neki su od podataka iz Finina pregleda neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata promatrano po županijama i djelatnostima.