"2021. je doista bila godina puna obećanja. Stvarnost je pak izgledala potpuno drugačije." Ovako Philip Luther, jedan od autora, sažima rezultate godišnjeg izvještaja Amnesty Internationala. Ta organizacija svake godine promatra razvoj situacije u 154 zemlje svijeta i u globalnoj analizi ističe najvažnije trendove po pitanju ljudskih i građanskih prava. U 2021., kako je navedeno, postojala je nada da će ljudi širom svijeta "pošteno izaći iz pandemije". Ali, kako napominje Luther, posebno su bogatije zemlje spriječile široku proizvodnju i distribuciju cjepiva. U izvještaju Amnestyja se tako navodi: "Manje od osam posto od 1,2 milijardi ljudi u Africi je koncem godine bilo potpuno cijepljeno, što je najniža stopa u svijetu i daleko ispod zacrtanog cilja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) od 40%." 

No, u godini pandemije 2021. nije se samo nedostatak cjepiva doveo do razočaranja. Istraživanja pokazuju da su mnoge vlade koristile pandemiju kako bi izvršile pritisak i ograničile djelovanje oporbe i struktura civilnog društva. "To je nešto što vrijedi za sve regije, i to je jedan od razloga zašto smo to naglasili u našoj globalnoj analizi. Neke vlade su ciljano koristile pandemiju kao izgovor za ograničavanje slobode izražavanja", izjavio je Luther za DW. Primjeri zemalja u kojima su protesti ukinuti i u kojima su aktivisti za zaštitu ljudskih prava bili u opasnosti su Kambodža, Rusija, Kina i mnoge druge.

Prema izvještaju Amnestyja, i pored korone postojao je pritisak na civilno društvo, što potvrđuju i druge međunarodne organizacije. Silke Pfeiffer, šefica odjela za ljudska prava i mir protestantske humanitarne organizacije „Brot für die Welt" (Kruh za svijet), izjavila je za DW: „Postoje različite strategije koje organizacijama civilnog društva u različitim dijelovima svijeta sve više otežavaju djelovanje. One su posebno usmjerene protiv pojedinačnih aktivistkinja i aktivista koji su diskriminirani, kojima se prijeti, koje se progoni, pa čak i ubija." S druge strane, postoji strategija stvaranja ambijenta u kojem "organizacijama civilnog društva postaje sve teže djelovati. Ona seže sve do zatvaranja nevladinih organizacija, čemu redovito svjedočimo". Primjer za to: prije samo nekoliko dana, predsjednik Nikaragve Daniel Ortega naredio je zatvaranje 25 nevladinih organizacija. Jedna od njih je i organizacija koja djeluje u partnerstvu s njemačkom inicijativom „Brot für die Welt".

Mač s dvije oštrice

Jedna uobičajena metoda koju koriste i vladine i nevladine organizacije, a koja se pojavljuje u izvještaju Amnesty Internationala i koju „Brot für die Welt" potvrđuje iz prakse svojih partnerskih organizacija, je sve veća uporaba digitalne tehnologije. Philip Luther taj razvoj opisuje kao "mač s dvije oštrice". Jasno je, kaže, da javne službe digitalnu tehnologiju koriste na mnogo pozitivnih načina, ali "način na koji je koriste u smislu utjecaja na ljudska prava često je bio vrlo negativan i često se odvijao tajno. I u mnogim slučajevima vlade su također pokušavale isključiti i ometati instrumente koji civilnom društvu omogućavaju bolje komuniciranje i širenje informacija."

Godišnji izvještaj Amnesty Internationala navodi više primjera za to: od najdužeg do sada Amnestyju poznatog isključivanja interneta, od 4. kolovoza 2019. do 5. veljače 2021. u Jamuu i Kašmiru, preko uporabe softwarea za prepoznavanja lica na protestima u Moskvi, koji su vodili do uhićenja, pa do ekscesivne uporabe špijunskog softvera Pegasus protiv novinara, oporbenjaka i aktivista za zaštitu ljudskih prava.

"Vidjelo se kako su vlasti taktički isključile internet u jednom određenom trenutku kako bi spriječile ljude da dijele informacije o potencijalnim protestima i organiziraju proteste protiv represije u zemlji. To nije slučajnost. Riječ je o stavljanju „brnjice" civilnom društvu," rezimira Amnestyjev Luther.

Silke Pfeiffer je prošle godine uočila nešto slično. Ona također naglašava da je internet važan način da se civilno društvo organizira i mobilizira. „Istovremeno, u cijelom svijetu se također može osjetiti da su vlade i drugi akteri potpuno digitalno napredovali i da sada poduzimaju vrlo snažne mjere protiv slobode na internetu - kroz cenzuru, gašenje internetskih usluga, kroz masovni nadzor. I naravno to da su internet i posebno društvene mreže postali prostor u kojem se izuzetno brzo šire mržnja i nasilje."

Još ima nade...

Nakon 2021. godine koja je protekla u znaku pandemije, u kojoj je vršen pritisak na civilno društvo, u kojoj su vladine agencije zlorabile svoju moć na internetu i izvan njega, u godišnjem izvještaju Amnestyja također se nazire i tračak nade. „Ako je onima koji su tijekom 2021. bili na vlasti nedostajalo ambicije i predodžaba kako da se bore protiv najvećih neprijatelja čovječanstva, to ne vrijedi za ljude koje su oni trebali predstavljati", piše Agnès Callamar, međunarodna glavna tajnica Amnesty Internationala, u predgovoru godišnjeg izvještaja.

Prema izvještaju, u 80 zemalja širom svijeta ljudi su izašli na ulice kako bi se borili za svoja prava. U Rusiji, Indiji, Kolumbiji, Sudanu i Libanonu. Često sa saznanjem da njihov angažman može imati dalekosežne posljedice. Za Philipa Luthera iz Amnestyja, jedna stvar bi trebala biti u fokusu aktualne 2022: "Moramo se pouzdati u hrabrost tih demonstrantkinja i demonstranata."