Nad svijet suočen s najtežom gospodarskom krizom nadvila se sjena pandemije gripe te istraživački centri ponovno upozoravaju da je današnje globalno gospodarstvo učinilo svijet ranjivijim na katastrofe.

Financijska kriza, koja je počela kao nered u malome segmentu američkog tržišta hipotekarnih kredita, u roku od nekoliko mjeseci prerasla je u globalnu krizu i pogodila gotovo sve ljude na planetu.

"Brzina kojom su se odvijali ti događaji dosad nije viđena", objavio je Svjetski gospodarski forum u izvješću o rizicima za 2009.

Sličan scenarij vrijedi za širenje bolesti. Zahvaljujući modernom zračnom prometu bolesti i epidemije mogu se proširiti u roku od nekoliko dana, a nekada je to trajalo mjesecima ili godinama.

Što je sustav složeniji i djelotvorniji, to se brže i dalje zaraza može širiti. Međutim, ta međuovisnost nije uvijek negativna. Složenost svjetskoga gospodarstva znači da se opasnost može lakše raspodijeliti, a često i znatno ublažiti.

Složeni sustavi mogu se prilagoditi, pa ako zakaže jedan dio, drugi dio mreže preuzima teret, a prema teoriji mreža složen i raznolik sustav često može donijeti veću stabilnost.

Međutim, to vrijedi do neke granice, upozoravaju stručnjaci.

Raghuram Rajan, nekad glavni ekonomist u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), a danas savjetnik indijskog premijera Manmohana Singha, u analizi iz 2005., piše da preraspodjela tereta djeluje kod malih šokova, ali kod velikih sustavnih šokova moguće je katastrofično urušavanje sustava.

Po Edwardu Lorenzu, pioniru teorije kaosa, čak i male promjene u dinamičnim sustavima mogu donijeti velike i često nepredvidive posljedice. To se slikovito naziva "učinkom leptirovih krila", a znači da zamah leptirovih krila na jednome kraju svijeta može izazvati tornado na drugome kraju.

U teoriji mreža ključna je postavka da se složeni međusobno povezani sustavi organiziraju oko ključnih čvorova. Međutim, ako jedan od njih padne, ruši se cijela kuća od karata. Zato je kriza drugorazrednih hipotekarnih kredita bila porazna za globalni bankovni sustav.

U svojoj knjizi "Crni labud", koja se bavi učincima nepredviđenih događaja, Nassim Nicholas Taleb piše da je stabilnost složenih sustava iluzija.

Kao potvrdu toj tvrdnji analitičari uspoređuju epidemiju kuge koja je u Europi 14. stoljeća usmrtila trećinu stanovništva, ali nije izazvala raspad društva jer su gospodarski i socijalni sustavi bili relativno jednostavni i stoga zaštićeni od šokova.

Naprotiv, epidemija koja je pogodila Rimsko Carstvo u 2. stoljeću i odnijela približno jednak broj života, izazvala je kaos, jer je društvo starog Rima bilo mnogo složenije i gospodarski naprednije.

Prevedeno na jezik današnjice, ako bi ključni čvorovi mreže bili pogođeni bolešću, posljedice bi bile goleme i mogle bi eskalirati ako bi oboljeli liječnici, vozači kamiona, inženjeri, lučki radnici, ključni za funkcioniranje društva i gospodarstva.

Kod takvih kriza bi ponašanje krda, panika i širenje netočnih i nepotpunih informacija mogli imati negativne posljedice i pogoršati katastrofu.

Ako bi svijet bio pogođen istodobno financijskom krizom i pandemijom, moglo bi doći do povlačenja od globalizacije s dubokim dugoročnim posljedicama za svjetsko gospodarstvo, drže stručnjaci.

Svjetski gospodarski forum u izvješću o globalnim rizicima za 2007., zamislio je kakve bi posljedice bile ako bi svijet bio istodobno pogođen pandemijom i globalnom krizom likvidnosti. Rezultat bi bio negativna reakcija na globalizaciju, a to bi se očitovalo porastom militarizma i autoritarnih režima u cijelome svijetu. (hina/metro-portal)