Pandemija korone i rat u Ukrajini uvelike su pogoršali globalnu krizu gladi. Svjetski program za hranu Ujedinjenih naroda (WFP) trenutno govori o 345 milijuna ljudi u 82 zemlje koji pate od akutne gladi. To je preko 200 milijuna više nego prije izbijanja korona virusa, kada je humanitarna organizacija izračunala da postoji 135 milijuna gladnih u 53 zemlje. Broj se više nego udvostručio unutar nešto više od dvije godine, kako je objavila organizacija u Rimu.

Po navodima stručnjaka rat u Ukrajini ima posebno negativan učinak. Zbog blokiranih luka na Crnom moru i naglog rasta cijena na svjetskom tržištu mnoge siromašne zemlje nisu mogle biti opskrbljene životnim namirnicama poput pšenice.

„Opasnost je vrlo stvarna tako da će globalna potreba za hranom uskoro premašiti kapacitete WFP-a - i svake druge organizacije", navodi se u najnovijem izvješću WFP-a. "Idemo prema jednoj od najvećih kriza gladi u posljednjih nekoliko desetljeća i moramo učiniti sve što možemo da to izbjegnemo što je više moguće", rekla je njemačka ministrica razvoja Svenja Schulze njemačkoj agenciji dpa u ponedjeljak u Rimu gdje je otputovala kako bi prisustvovala otvaranju godišnjeg sastanka WFP-a.

Njemački doprinos povećanju sredstava

Schulze se na konferenciji zalagala za veću pomoć i najavila da ove godine Njemačka želi da njezin doprinos WFP-u iznosi kao i prošle godine 1,2 milijarde eura, te da po mogućnosti bude i veći. Istodobno, ministrica je pozvala i druge da se više financijski obvežu - pogotovo jer, kako je rekla, WFP-u još uvijek nedostaje polovica potrebnog proračuna.

Ako želite učinkovito podržati siromašnije zemlje kako bi u budućnosti mogle same sebe bolje opskrbiti i bile neovisnije, primjerice od žitarica iz Rusije, "onda vam jednostavno treba novac", objasnila je Schulze. Istodobno političarka SPD-a se založila za Savez za globalnu sigurnost hrane, koji su pokrenuli Njemačka i Svjetska banka u svibnju, a čija je namjera pomoći političkom koordinacijom u borbi protiv globalne gladi.