Naime, znanstvenici vjeruju da djelomično biramo prijatelje prema njihovim genima, posebice one koji imaju velik utjecaj na naše ponašanje. No ponekad može biti slučaj da se suprotnosti privlače, iako isto vrijedi i za sličnosti. Stoga, ukoliko vas geni zbog kojih ste skloni opijanju mogu privući sličnim karakterima, DNK povezana s ekstrovertiranim tipom ličnosti vjerojatno će uzrokovati sudar osobnosti kod sličnih karaktera.

Dr. James Fowler sa Sveučilišta California, koristio je podatke iz dvije velike studije kako bi pronašao genetsku vezu koja uzrokuje prijateljstvo. Identificirao je genetske markere, ili genotipe, u šest specifičnih gena, te analizirao koliko se često pojavljuju među osobama koje su prijatelji.

Pronađena su dva čista primjera gdje su se privlačile sličnosti i suprotnosti. Prvi je imao varijaciju gena DRD2 koji se povezuje s alkoholizmom. Ljudi koji nose ovaj genotip teže prijateljima sličnih osobina. "Nije teško za pretpostaviti da će oni koji ne piju alkohol izbjegavati alkoholičarsko okruženje, kao i to da alkoholičare neće privući društva u kojima se ne pije", dodaje dr. Fowler.

No, ne toliko očita suprotna veza pronađena je kod ljudi s verzijom gena CYXP2A6, koji se povezuje s "otvorenom" osobnošću. U ovom slučaju, ljudi s tim genetskim markerom gravitirali su ka osobama koji ga nisu imali. "Važna implikacija ovih rezultata jest da genetska struktura ljudske populacije može rezultirati ne samo stvaranjem reproduktivnih zajednica, nego i stvaranjem prijateljskih zajednica."

Odnosi među prijateljima istih genetskih osobina mogu povećati efekte karakternih crta ličnosti. Npr. osoba koja je sklona alkoholu možda to radi zbog genetskih faktora, no isto tako može imati utjecaj od prijatelja koji su skloni alkoholu. Ljudska evolucija je u neku ruku oblikovana interakcijom između gena i odabira prijatelja, navode znanstvenici.