Gospodarska situacija trenutačno je nesigurna. Ipak, mnogi su mladi spremni napustiti svoj posao i potražiti novi. Među pripadnicima generacije Z, dakle onima koji su rođeni između 1997. i 2010., je to slučaj kod polovice njih. Oko deset posto ih već ima konkretne planove za promjenu radnog mjesta.

To je pokazalo istraživanje instituta Forsa, provedeno po nalogu poslovne mreže Xing.
U ukupnoj populaciji taj je broj niži. Kod mladih se osobito promijenilo ono zbog čega žele promijeniti posao. Dugo vremena su tražili uravnoteženost između radnog i privatnog života. Danas mnogi kao razlog promjene radnog mjesta ne navode povoljnije uvjete nego bolje plaće.

Sve je počelo s koronom

Sociolog Simon Schnetzer objašnjava kako je to povezano s krizama posljednjih pet godina. Kao voditelj istraživačkog projekta "Mladi u Njemačkoj", još od 2012. godine proučava kako mladi gledaju na zaposlenje i budućnost. Godinama je doista bilo tako da su zadovoljstvo na poslu i određeni osjećaj ispunjenosti bili najvažniji.

„No potaknuti prvo pandemijom koronavirusa, a zatim i snažnom inflacijom od 2022., mladi sve više osjećaju da to nije dovoljno", kaže Schnetzer. A ako se financijska nesigurnost snažno očituje u svakodnevici, to se onda odražava i na poslovne prioritete mladih. Od 2020. godine primjećuje da se novac kao čimbenik motivacije popeo na prvo mjesto.

Ne radi se o tome da mladi odjednom žele postati bogatiji nego prije, kaže Schnetzer. „Sličan se razvoj dogodio i 2008., kada je financijska kriza izazvala gospodarski pad i mnogi su svoju budućnost smatrali ugroženom, nazivali su se čak i ‚djecom krize'", prisjeća se Schnetzer. Tada kao i sada pokazalo se: „Kad novca nema dovoljno, on postaje najvažniji i to zbog zbog sigurnosti." Ostale potrebe postaju manje važne.

Nevezanost potiče spremnost na promjenu

„Općenito, mladi su oduvijek bili spremniji mijenjati radna mjesta nego njihovi stariji kolege", kaže i Ronja Ebeling, autorica knjige o generaciji Z. „To je naravno zato što su oni još uvijek u životnoj fazi u kojoj su još u potrazi za životnim planom. Dakle, u usporedbi s drugim generacijama, tu postoji određena lakoća u donošenju odluka."

No, kako kaže Ebeling, činjenica da je sada financijski aspekt u prvome planu također je razumljiva. Unatoč visokoj inflaciji, početne plaće posljednjih godina nisu znatno porasle. „To znači da mladi doista imaju interes što brže i učinkovitije zarađivati više, kako bi i u pogledu inflacije i gospodarske krize mogli biti što stabilniji", kaže ova autorica.

Perspektiva na tržištu rada

Da su mladi ljudi spremni mijenjati posao, ima veze i s načinom na koji su odrastali, kaže Rüdiger Maas iz Instituta za istraživanje generacija. Nisu odrasli samo u razdoblju relativnog blagostanja, nego su im i stalno poručivali da imaju dobre šanse na tržištu rada. „Trenutačno, zapravo, još uvijek svi pronađu posao", kaže on.

Jedan je razlog za to i činjenica da velik broj pripadnika generacije tzv. baby boomera upravo odlazi u mirovinu, dok je broj mladih koji dolaze znatno manji: na otprilike 3.000 osoba koje svakog dana navrše 65 godina i time ostvare starosnu dob za odlazak u mirovinu, dolazi samo oko 1.800 osoba koje navrše 18 godina, kaže Maas. Njemačka, s druge strane, često nije dovoljno atraktivna za stručnjake iz inozemstva.

Unatoč nesigurnosti pozitivan pogled na budućnost

Sveukupno, većina Nijemaca se ne boji za svoju poslovnu sigurnost. U istraživanju platforme Xing više od 90 posto ispitanika izjavilo je da ne očekuje otkaz u sljedećih godinu dana. Iako je prošle godine taj udio bio nešto viši, povjerenje u sigurnost posla ostaje visoko.
Za mlade pogled u budućnost ipak ima posebnu važnost pri razmišljanju o promjeni posla. Pritom ne gledaju samo na vlastito radno mjesto, već i na to kako je cijelo poduzeće pozicionirano.

„Ako poslodavci na to ne mogu dati jasan odgovor ili se oslanjaju na istu strategiju kao i posljednjih 25 godina, tada mladi postaju skeptični", kaže Ebeling. „To onda ne zadovoljava njihov osjećaj za sigurnost, jer žele raditi kod poslodavca koji ima jasnu viziju o tome kako dalje u budućnosti."

Sigurnost u nesigurnim vremenima: činjenica je da se istodobno pojavljuje niz problema: klimatska kriza, ratovi i politička nesigurnost i da sve to brine mlade. Posao im tada treba pružiti osjećaj sigurnosti i to financijske.