Mala trgovina telefonskih potrepština kupuje šest tona aluminijske paste. Jedan trgovac umjetnog gnojiva koji se zanima za 78 tona dodatka hrani. Jedno poduzeće sa sjedištem u Velikoj Britaniji koje naručuje upravljače kretanja iz SAD-a, a račun plaća jedan turski iznajmljivač luksuznih automobila.

Akcijama kao što su ove džihadistička organizacija „Islamska država" (IS) je godinama popunjavala svoje arsenale oružja. Te akcije su ostale neprimijećene prije svega zato što su u ranoj fazi uspona IS-a samo rijetki promatrači imali predodžbu o dinamici, odlučnosti i lukavstvu kojim se služila ta teroristička organizacija.

Dosljedno je IS izgradio mrežu dobavljača i tehničara koji su mu omogućili dolazak do opsežnog arsenala oružja. To proizlazi iz upravo objavljene studije londonskog znanstvenog instituta Conflict Armament Research. Tim oružjem je IS osobito od 2014. nadalje širio područja pod svojim nadzorom u Iraku i Siriji dok ih tijekom idućih godina nije malo po malo razbio međunarodni savez država okupljenih u borbi protiv terorizma.

Ključno područje uz tursko-sirijsku granicu

 Po navodima studije ključnu ulogu za opskrbu oružjem imalo je područje uz tursko-sirijsku granicu. Najčešće pod lažnim imenom pripadnici IS-a su kontaktirali s poduzećima u toj regiji i naručivali potrebne komponente za oružje ili eksploziv. Poduzeća su naručivala robu i to stalno, naglašavaju u više navrata autori studije, a da nisu znala s kakvim kupcima imaju posla.

„IS je sasvim svjesno izabrao područje u kojem se mogu organizirati takvi poslovi", kaže Peter Neumann, profesor za sigurnosne studije na  King's Collegeu u Londonu. Ta strategija potpuno odgovara udžbenicima i drugih revolucionara, kao što su recimo Mao Ce Tung ili Che Guevara.

Prikriveni identiteti

Da je IS godinama mogao održavati svoju mrežu za opskrbu zaslužno je prije svega lukavstvo njegovih posrednika. Oni su dosljedno skrivali svoj identitet. Komunikacija s poduzećima preko kojih su obavljali narudžbe odvijala se isključivo preko krivotvorenih e-mail-adresa, preko tuđih web-stranica i preko audio-softwarea.

Plaćanje se odvijalo uglavnom preko transfera novca u gotovini, a provodili su ga međunarodno etablirani ponuđači. Transfer novca je djelomice išao u druga područja svijeta, a ne ona na kojima je podnesen zahtjev za isporukom. Istraživači Conflict Armament Researcha su slijedili odgovarajuće tragove do Azije.

Studija pokazuje da velik dio oružja i ratne opreme potječe iz sasvim drugih izvora nego što se pretpostavljalo, kaže Peter Neumann u razgovoru za DW. Osim toga u međuvremenu je poznat još jedan izvor, naime „ostaci oružja iračke i sirijske vojske, koje je zauzeo IS".

„Crvene zastave"

Istraživanje je bilo teško i komplicirano, može se vidjeti u izvještaju Conflict Armament Researcha. Bilo je potrebno slijediti pojedinačne indicije ilegalne trgovine oružjem i onda provjeravati njihovu pouzdanost.

Istraživači su slijedili čitav niz mogućih indicija. Ako se njihov broj povećavao, rasla je i vjerojatnost da se radi o ilegalnoj trgovini oružjem.

Među najvažnije indicije, takozvane „red flags" (crvene zastave), pripada primjerice pojavljivanje dosad nepoznatog kupca čije poduzeće se nalazi na nekom kritičnom području, primjerice uz tursko-sirijsku granicu. Nalozi koji nemaju veze s osnovnom djelatnošću poduzeća. Činjenica da račun ne plaća naručitelj nego netko drugi. Doznake novca koje skrivaju identitet osobe koja šalje novac. Neobični putovi dostave robe.

Ne iznenađuje da je IS svoju mrežu za opskrbu godinama održavao na turskom teritoriju, smatra Peter Neumann. „Ankara je na početku bila isto tako iznenađena dinamikom IS-a kao i druge države. A s obzirom na to da IS nije napadao turske ciljeve turska vlada je džihadiste tolerirala. Turska tada u IS-u nije vidjela svog neprijatelja. Osim toga IS se borio protiv Kurda protiv kojih se borila i vlada u Ankari. I to je bio razlog da pusti IS da djeluje. To držanje se promijenilo tek 2015. kad je IS postajao sve agresivniji i moćniji."        

Razbijanje mreže

Danas je međunarodna IS-ova mreža razbijena. Ta teroristička organizacija, istina, i dalje pokušava nabavljati oružje, ali prema informacijama iračke vlade IS raspolaže samo još lakim, a ne srednjim i teškim oružjem, kaže istraživač terorizma Jassim Mohamad, vlasnik web-stranice "europarabtc.com". „Polazi se od toga da je IS izgubio svoju mrežu i svoje izvore novca u cijelom svijetu", kaže Mohamad u razgovoru za DW.

Međunarodni savez za borbu protiv IS-a kao i akcije koje su brojne vlade poduzele u borbi protiv terorizma dovele su do toga da se tokove novca sad strogo kontrolira, kaže Mohamad. I način kretanja potencijalnih džihadista se pozorno prati. „To je dovelo do toga da su operacije IS-a splasnule u cijelom svijetu."

Istina, i dalje ima nekih mreža, kaže Mohamad. Ali, u Iraku se ta mreža ograničava na kriminalne strukture, protiv kojih se država odlučno bori. „Naprednom tehnologijom, kao ni kemijskim ili biološkim oružjem, IS vrlo vjerojatno više ne raspolaže, smatra Mohamad. „Jer to zahtijeva stabilnu infrastrukturu i okolicu. A to mu nedostaje."