Osnovan 1975. kao savez najbogatijih zapadnih država suočenih s posljedicama velike naftne krize, G7 se ovoga tjedna bavio onim što smatra najvećim aktualnim prijetnjama: Kinom, Rusijom i pandemijom koronavirusa.

Ministri vanjskih poslova su u zajedničkoj izjavi optužili Rusiju za pokušaj podrivanja demokratskih država i prijetnje Ukrajini, a Kina je kriva zbog kršenja ljudskih prava i korištenje svoje gospodarske moći za maltretiranje drugih.

No, malo je konkretnih koraka spomenuto u izjavi koja će sigurno razljutiti kineskog i ruskog predsjednika Xia Jinpinga i Vladimira Putina.

G7 kaže da će pojačati zajedničke napore da zaustavi kineske "prisilne ekonomske politike" i ruske dezinformacije.

"Mislim da se Kina, umjesto da reagira ljutito, treba pogledati u ogledalo i uzeti u obzir prevladavajuće mišljenje da se mora pridržavati osnovnih međunarodnih pravila", rekao je britanski ministar vanjskih poslova Dominic Raab.

Rusija niječe da se upliće u unutarnje stvari drugih država i optužuje Zapad za proturusku histeriju. Kina tvrdi da je Zapad nasilnik i da njegovi čelnici imaju post-imperijalni mentalitet ponašajući se kao globalni policajci.

Kineski spektakularni gospodarski i vojni uzlet u posljednjih 40 godina jedan je od najznačajnijih geopolitičkih događaja u nedavnoj povijesti, uz pad Sovjetskog Saveza 1991. i kraj Hladnog rata.