Odluka kineskog predsjednika Xi Jinpinga da ne nazoči samitu G20 u New Delhiju ovog vikenda vjerojatno je iznervirala indijske lidere, bez obzira na to što oni o tome šute i što se ne žele izjašnjavati. „Zamjenu" Xija premijerom Li Qiangom neki analitičari, međutim, vide kao dokaz da Peking nešto poduzima u pogledu otopljavanja zahlađenih odnosa između dvije azijske sile.

Visokopozicionirani član vladajuće stranke indijskog premijera Narendre Modija postavio je pitanje da li potezi Kine otkrivaju ogorčenost Pekinga zbog indijskog ekonomskog uspona? Drugi opet nagađaju da je razlog što kineski predsjednik po prvi put ne dolazi na samit G20 od 2008. u vezi sa samim skupom. Konačno, Xi je prošlog mjeseca prisustvovao konferenciji zemalja BRICS-a u Južnoafričkoj Republici.

Kinesko odbijanje kao upozorenje Zapadu

"To što Xi ne dolazi na sastanak zapadnog kluba G20, nakon što je neposredno prije toga bio na samitu BRICS-a, može biti vizualna ilustracija Xijevog narativa: Istok se diže, Zapad pada", izjavio je ovaj tjedan Wen-Ti Sung, politolog s Australskog nacionalnog sveučilišta za novinsku agenciju Reuters. "Peking jasno poručuje: Trebate nas da biste ostali relevantni", kaže za DW Holger Görg s Instituta za svjetsku ekonomiju u Kielu (IfW). "Xi je zainteresiran da sudjeluje samo dok Kina igra vodeću ulogu, što nije slučaj s G20."

Utemeljen 1999. godine, G20 se sastoji od 19 najvećih ekonomija svijeta i Europske unije. Njezine članice su i Kina i Indija. Samit G20 se od izbijanja svjetske financijske krize 2008. godine održava svake godine. Smatra se da razgovori pomažu u rješavanju kratkoročnih globalnih ekonomskih problema - a održavali su se i u vrijeme pandemije koronavirusa. Ali G20 se suočava s velikim izazovima u rješavanju dugoročnih pitanja kao što su klimatske promjene.

Šansa za Indiju

Usprkos nedolasku na samit kineskog predsjednika Xija, skup je prilika za Indiju da pokaže da je pouzdana svjetska sila, koja zna balansirati: održava svoje tradicionalne odnose sa Zapadom ali ulazi i u nove grupacije poput BRICS-a. "Ovo je trenutak u kojem se multilateralna diplomacija ponovno osmišljava, a na tom polju je New Delhi posebno jak", kaže za DW Ian Lesser, potpredsjednik i izvršni direktor Njemačkog Marshallovog fonda (German Marshall Fund of the United States) sa sjedištem u Bruxellesu.

Lesser ne očekuje da će razgovori donijeti mnogo učinkovitih političkih inicijativa, ali smatra da će ton zajedničkog priopćenja otkriti "mnogo o tome da li međunarodni sustav stoji u znaku moći i utjecaja".

Svjetski lideri, uključujući američkog predsjednika Joea Bidena i njemačkog kancelara Olafa Scholza, prisustvovat će samitu u New Delhiju. Rusiju neće predstavljati Vladimir Putin, već ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Očekuje se da će se razgovori fokusirati na izglede za globalni ekonomski rast, budući da se recesija nazire u mnogim zemljama, uključujući Njemačku - a i s obzirom na to da je dosadašnji oporavak Kine nakon COVID-a razočarao. Klimatske promjene, smanjenje dug(ov)a i razvojni ciljevi UN-a također će biti na vrhu dnevnog reda, kao i ruski rat u Ukrajini, koji je bio predmet nesuglasica između država članica.

Nemogućnost pronalaska zajedničkog stava o Ukrajini 

Lideri G20 nisu uspjeli postići konsenzus kada je u pitanju tekst završnog priopćenja, a kojim bi se osudila agresija Rusije na Ukrajinu. Usprkos tome što je Indija ostala neutralna po pitanju ovog sukoba, a ujedno je i najveći kupac ruske nafte, New Delhi je predložio snažniju izjavu, u kojoj bi se navelo kako rat uzrokuje "ogromnu ljudsku patnju" i "pogoršava postojeće slabosti u globalnoj ekonomiji". To su, međutim, blokirale Rusija i Kina, ostavljajući indijskim pregovaračima da ili ublaže izjavu ili dozvole da se indijsko predsjedavanje samitom G20 okonča bez zajedničkog priopćenja - po prvi put od 2008. godine.

Duboke podjele također su prisutne i oko postupnog odustajanja od fosilnih goriva, usprkos sve gorim i težim efektima klimatskih promjena. Na energetskom samitu G20 u srpnju, ministri nisu ni spomenuli ugalj kao „prljavo gorivo" koje ostaje ključni izvor energije za ekonomije poput Indije i Kine. Ove dvije sile su među najvećim globalnim zagađivačima, ali tvrde da „povijesni doprinositelji" klimatske krize sa Zapada moraju preuzeti „mnogo veću odgovornost".

Indija poziva na jaču ulogu Afrike

U posljednje vrijeme Indija se ponosi time što je svojevrsni glasnik globalnog juga - termin koji opisuje siromašne nacije u Aziji, Africi i Latinskoj Americi, koje su često nedovoljno predstavljene na globalnim skupovima. New Delhi vjeruje da može biti most i spona između razvijenih i siromašnih zemalja.

New Delhi se također zalaže da Afrička unija - koja predstavlja 55 afričkih nacija - postane punopravna članica G20. Plan ima široku podršku, pa i od strane američkog predsjednika Bidena, koji je u prosincu rekao da se na taj potez "dugo čekalo". Ali neke postojeće članice G20 su suzdržane, uključujući Australiju i Indoneziju. "Afrika postaje sve važnija ekonomski i geopolitički, ali mnoge članice G20 imaju svoje vlastite interese i postavit će pitanje treba li G20 biti format i za predstavljanje Afrike", kaže Lesser.

Holger Görg s Instituta za svjetsku ekonomiju u Kielu nije uvjeren u to da bi članstvo u G20 značilo "stvarnu političku moć" za afričke zemlje, zbog čega bi mogle još više potpasti pod utjecaj Kine i Rusije, koje posljednjih godina igraju vodeću ulogu u razvoju Afrike.

U pokušaju da nadoknade ono što je svojim dugogodišnjim angažmanom u Africi ostvarila Kina, čelnici EU-a planiraju pojačati svoje djelovanje u afričkim zemljama, o čemu će biti riječi na marginama susreta u New Delhiju, objavio je portal Bloomberg News u utorak. Pozivajući se na izvore iz Bruxellesa, Bloomberg piše da je cilj EU-a da pokaže da ozbiljno misli u pogledu redefiniranja svog partnerstva s Afrikom, i to usprkos kolonijalnom nasljeđu.