Pripadnici stila života koji se bori protiv potrošačkog ludila hrane se namirnicama koje drugi bacaju. Freeganisti kopaju po smeću kako bi preživjeli, ali ne zbog siromaštva nego  iz protesta prema razbacivanju s hranom. Cilj im je smanjiti glad u svijetu i upozoriti na to da je sadašnje stanje neodrživo.

Pokret je nastao sredinom 60-ih u SAD-u. Pored hrane, u smeću traže i predmete koje je moguće reciklirati pa tako nerijetko skupljaju boce, baterije i željezo. Zalažu se za zaštitu okoliša, a protive globalizmu i kapitalizmu.

>>Kazne za ljude koji kopaju po kontejnerima

Freeganisti su najčešće studenti i buntovni pripadnici srednjeg sloja. Na hranu ne troše ni lipu, a umjesto u prodavaonici namirnice nabavljaju u kontejnerima za smeće. Žive na rubu zakona, jer otpad u većini zemalja i dalje ima svog vlasnika sve dok ne završi na odlagalištu. Do problema dolazi kada preskaču ograde te prekopavaju kontejnere supermarketa i restorana, ali incidenti najčešće završavaju na opomeni.
 
Kontejnere najčešće obilaze noću, a u jednoj turi mogu prikupiti hranu za cijeli tjedan, posebno voće i povrće. Pritom moraju biti posebno oprezni jer pojedini trgovci u kontejnere ubacuju otrov za štakore pa hrana može biti zagađena i potencijalno opasna za život. Zanimljivo je da freeganisti uglavnom izgledaju vrlo zdravo što potvrđuje njihovu tezu da je kvalitetna i besplatna prehrana moguća.

>>Živi bez novca i potpuno je sretan

Freeganiste pokreće želja za suzbijanjem gladi u zemljama trećeg svijeta. U svojim javnim nastupima i brošurama ističu da je hrana izrazito nepravedno raspodijeljena "dok jedni bacaju namirnice, drugi umiru od gladi". Također, protive se masovnoj proizvodnji hrane, a posebno upozoravaju na neadekvatno držanje životinja zbog čega se većina freeganista ujedno smatra vegancima. Pripadnici pokreta nerijetko su i politički aktivni.

>>Novac ne kupuje sreću, ali objasnite to onima koji ga nemaju

Saznajte više u dokumentarcu Bin Appetit: