Prema članku 60. švicarskog Zakona o građanskom pravu, Međunarodna nogometna federacija FIFA je udruga i kao takva mora biti neprofitabilna organizacija koja svoju dobit i rezerve ponovo investira u nogomet. Primjerice u programe za mlade i programe za razvoj. Prihodi i rashodi moraju biti ujednačeni, a dividenda se ne smije isplaćivati. To također piše i u aktualnom izvještaju o poslovanju FIFA-e.

Pošto je FIFA udruga, onda na čistu dobit mora platiti samo četiri posto poreza. Društva kapitala moraju platiti duplo više. No s druge strane, Međunarodna nogometna federacija je koncern težak nekoliko milijardi koji novac zarađuje prije svega na svjetskim nogometnim prvenstvima koja se održavaju svake četiri godine. Međutim, budući da je FIFA neprofitna organizacija, ona prema statutu ne smije naglasak stavljati na zaradu. Pa kako onda FIFA zarađuje novac i to više milijuna godišnje?

Poslovni model

Poslovni model je relativno jednostavan: troškovi se prebacuju na zemlju domaćina svjetskog nogometnog prvenstva (SP). Onaj tko želi dobiti organizaciju SP-a, prethodno mora osloboditi FIFA-u plaćanja poreza. Prema procjenama stručnjaka, Njemačka je 2006. godine, kada je u ovoj zemlji održan SP, zbog toga ostala bez 250 milijuna eura poreznih prihoda. Slično je bilo prilikom SP-a 2010. godine u Južnoafričkoj Republici i prošle godine u Brazilu. Riječ je dakle o zemljama kojima su porezni prihodi prijeko potrebni. Na neki način, prostor oko stadiona postaje svojevrsna bescarinska zona. Svi FIFA-ini partneri su za svoje aktivnosti oslobođeni plaćanja poreza zemlji domaćinu SP-a.

Prihodi

Najveći zalogaj, kada je riječ o prihodima, su preskupa televizijska prava. Pridržavanje ovih prava se pomno prati. 2014. godine su ti prihodi iznosili 742 milijuna američkih dolara. Uz to je FIFA od marketinških prava zaradila dodatnih 465 milijuna dolara. U aktualnom poslovnom izvještaju za prošlu godinu, kada je održano Svjetsko nogometno prvenstvo, navodi se da su prihodi iznosili 1,9 milijardi dolara. Čista zarada je iznosila 141 milijun dolara. Na osnovu toga tekuće rezerve FIFA-e su povećane na 1,52 milijarde dolara.

"Izumitelj"

FIFA-ina transformacija u „stroj za pravljenje novca" dogodila se 1974. godine kada je u Njemačka bila domaćin SP-a. Tada je Brazilac Joao Havelange „izabran" za šefa FIFA-e. Za novi oblik marketinga se pobrinula osoba koja je u Njemačkoj dosta poznata: Horst Dassler, sin osnivača Adidasa Adolfa Dasslera. On je prepoznao ekonomski potencijal Međunarodne nogometne federacija i privukao prve velike sponzore. Njegov plan je bio sljedeći: uključiti svjetske firme koje su spremne platiti milijune za ekskluzivne nastupe. Zauzvrat će te firme dobiti ulaznice koje mogu davati svojim gostima i imaju ekskluzivno pravo korištenja znaka svjetskog prvenstva. Aktualni partneri FIFA-e su sportski koncern Adidas, Coca-Cola, ruski energetski koncern Gazprom, korejski automobilski koncern Hyundai/Kia i kreditna institucija Visa.

Izdaci

FIFA prošle godine nije samo zaradila novac. Ona je za veliki broj razvojnih projekata izdvojila 509 milijuna dolara. Reprezentacije koje su prošle godine sudjelovale na SP-u u Brazilu su ukupno dobile 358 milijuna dolara. Od toga je svjetski prvak Njemačka dobila 35 milijuna.