Posljednjih mjeseci bjesnio je sukob oko mogućeg grexita (izlaska Grčke iz zone zemalja u kojima je platežno sredstvo euro), nejedinstvo oko politike spašavanja Grčke punilo je naslovne stranice. U Njemačkoj se inzistiralo na strogoj politici štednje a rastao je i strah vjerovnika da svoj novac više nikad neće vidjeti. Ali u isto vrijeme je nekoliko poznatih ekonomista u medijima neformalno i tiho sugeriralo da možda postoji malo drugačiji izlaz: njemačko napuštanje eurozone.

„Fiskalna luđačka košulja"

Teorija kaže da Njemačka napušta monetarnu uniju i time oslobađa put zemljama s juga Europe da svoja zaduženja stabiliziraju znatnim smanjenjem vrijednosti valute i time stave pod kontrolu i svoje gospodarstvo. Pri tome se misli na Grčku, Italiju, Španjolsku i pod određenim uvjetima i Portugal. Ashoka Mody, s američkog Sveučilišta Princetone, je objasnio zašto preferira gerxit (German Exit): „Neizbježna je reorganizacija monetarne unije u narednih 25 do 30 godina", kaže Mody za DW. „Jedino pitanje je koji je najrazumniji i najmanje razoran put."

Mody zastupa stav po kojem njemački ministar financija pogrešno spaja pitanje grčkih državnih dugova s „eksperimentom zvanim eurozona". „Schäubleova pretpostavka je sljedeća: Ako Grčka napusti euro, onda će eurozona s preostalim članicama funkcionirati bez problema. Schäuble ne vidi problem u konstrukciji eurozone već samo u nesposobnosti Grka da slijede europska pravila igre", kaže Mody. „Ako se ne dogodi ništa osim toga da Grčka napusti eurozonu, onda će sigurno vrlo brzo izroniti novi grčki problem. Problem po kojem je toliko različitih privreda gurnuto u monetarnu i fiskalnu luđačku košulju će ostati."

On smatra, kao i brojni drugi ekonomisti i kritičari eurozone, da će Italija neizbježno biti sljedeći problem. „Mi ne znamo hoće li Italija biti u stanju platiti svoje dugove", kaže Mody i dodaje: „Jednostavno ne funkcionira pokušaj da se zemlje različitih mogućnosti, različitih tradicija i različitih kultura primoraju u jedan kalup." Njegov zaključak je stoga jasan - i za Njemačku i za eurozonu bi povratak Berlina njemačkoj marki bio najbezbolnije rješenje.

Euro nije doprinio integraciji

Ideja gerxita umjesto grexita nije nova. Njen trag se može pratiti od 2012. Godine kada je američki investitor George Soros na jednom blogu opisao zašto bi njemačko istupanje iz monetarne unije moglo biti korisno: „Njemačka bi dobila vlastitu, jaku valutu, a slaba gospodarstva bi se ponovo mogla oporaviti zahvaljujući znatno oslabljenom euru. Nijemci bi postali bogatiji, a južni Europljani bi bili manje siromašni."

Ove zemlje su, kažu analitičari, ne samo različite po efikasnosti, one imaju i sasvim različite ekonomske pretpostavke. Stoga, kako kaže Mody, nije bila vrlo pametna ideja stvaranja monetarne unije s toliko različitim zemljama. „Unija je bila loše osmišljena i sada je prouzrokovala velike probleme."Ben Bernanke, bivši šef američkih Federalnih rezervi, u komentaru za institut Brookings piše da Europa ne doprinosi rješenju grčke dužničke krize. Dok je stopa nezaposlenosti u eurozoni proteklih godina konstantno oko 11 posto, u Americi je pala na 5,3 posto. Bernanke nadalje piše o velikim razlikama u eurozoni: u Njemačkoj je nezaposlenost trenutno ispod pet posto, dok je u ostalim zemljama eurozone oko 13 posto. „Uvođenjem eura je bilo obećano povećanje standarda i unapređenje integracije", napisao je Bernake. No to se nije dogodilo i neće se dogoditi sve dok među zemljama eurozone postoje tolike ekonomske razlike.

Bez jake političke volje da se monetarna unija održi na životu, ona će se neizostavno raspasti, upozoravaju stručnjaci. Mody, Bernanke, Soros i mnogi drugi suglasni su da bi u slučaju propasti eura najmanje pretrpjela Njemačka. Mody spominje i varijantu s dvije valute - eura za jug i njemačke marke za sjever. „No u sljedećih 15 godina bi moglo nastati i 15 novih valuta", kaže on.

Prijeti katastrofa

Ukoliko bi Njemačka napustila eurozonu, onda bi velikom brzinom to uradile i Nizozemska, Belgija, Austrija i baltičke zemlje, kaže Iain Begg. Kontinent bi se, prema njegovom mišljenju, slomio i zbog tih posljedica bi trpio i sjever i jug. A zemlje poput Irske, Slovačke i Slovenije bi ostale u bestežinskom prostoru. „To bi imalo dalekosežne posljedice za europsku integraciju i euro. U Berlinu bi takav scenarij bio shvaćen kao katastrofa."Istodobno se za riječ javljaju i drugi, poput Iaina Begga i Johna Ryana, profesora s Londonske škole ekonomije, koji smatraju da bi izlazak Njemačke iz eurozone prouzročio katastrofu. „Nakon osnivanja Europske unije, uvođenje eura je jedno od najvećih dostignuća Njemačke u drugoj polovini dvadesetog stoljeća", kaže Ryan za DW. „Iz političkog kuta gledano, tu je investirano vrlo mnogo kapitala." On dodaje da bi njemačko istupanje iz eurozone poslalo razarajući signal koji ostatak monetarne unije ne bi preživio.