Otkako je potvrđeno da će se Donald Trump vratiti u Bijelu kuću, europski čelnici o njemu nisu izrekli niti jednu lošu riječ. Velika većina od 47 šefova država i vlada okupljenih u Budimpešti na summituEuropske političke zajednice (EPC), (organizacije kojoj osim zemalja EU-a pripadaju i Turska, Ukrajina, Island, Norveška i Velika Britanija kao i zemlje zapadnog Balkana), računa na nastavak partnerstva sa SAD-om. Znajući da je pobjednik izbora u Washingtonu podložan osobnom dodvoravanju, mnogi su europski političari hvalili "veličanstvenu" kampanju samoživog predsjednika, "povijesni" uspjeh i "veliki povratak".

Čak je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, kojemu Donald Trump želi uskratiti pomoć za obranu od Rusije, pohvalio svoj, kako je rekao, "vrlo dobar" telefonski razgovor s EU kritički nastrojenim Trumpom. "Odao sam priznanje njegovoj obitelji i njegovom timu za njihov sjajan rad", rekao je Volodymyr Zelensky. Raduje se "eri snažnih Sjedinjenih Država pod energičnim vodstvom predsjednika Trumpa".

Ovaj izbor riječi bi se trebao svidjeti Donaldu Trumpu koji je u predizbornoj kampanji i prije inauguracije tvrdio da može okončati ruski rat protiv Ukrajine u 24 sata. U emotivnom govoru u Budimpešti, predsjednik Zelenski također je upozorio da bi ustupci Rusiji bili "samoubojstvo za Europu".

S radošću pohrliti Trumpu?

No novi glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je na summitu EPG-a na nogometnom stadionu u Budimpešti da se čak raduje suradnji s Trumpovom administracijom "na postizanju mira snagom". To je tako izvrsno funkcioniralo u njegove prve četiri godine na dužnosti, rekao je Rutte. Zaista? Očito su zaboravljene Trumpove prijetnje iz predizborne kampanje da neće braniti NATO države koje ne povećavaju svoje vojne proračune u skladu s NATO ugovorom.Francuski predsjednik Emmanuel Macron na summitu je tvrdio da Europa ne bi trebala zauvijek predati svoju obranu u ruke Amerikancima. "Želimo li da drugi pišu povijest, ratove Vladimira Putina, američke izbore ili trgovinsku politiku Kine? Ili želimo pisati vlastitu povijest? Mislim da imamo snage da ju sami ispišemo", rekao je Macron.

Premijer Albanije Edi Rama upozorio je europske kolege da ne reagiraju "histerično" na Trumpovu izbornu pobjedu, nego da sagledaju realnost i pričekaju konkretnu Trumpovu politiku. "Ovo također može biti prilika za Europu da nešto promijeni i počne stvari sagledavati drugačije", rekao je Edi Rama. U konačnici, veći izdaci za obranu u Europi pod Trumpovim pritiskom doveli bi do jačeg NATO-a. Međutim, izdaci prema dva posto bruto nacionalnog proizvoda rasli su brže od očekivanog, osobito nakon ruskog napada na Ukrajinu 2022. - kada je predsjednik Joe Biden bio na dužnosti.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, koji je više naklonjen Rusiji nego Zapadu, Trumpovu izbornu pobjedu vidi kao priliku. "Nadam se da će se sada moći razgovarati o prekidu vatre i miru u Ukrajini", rekao je Vučić. Svaki dogovor je bolji od trenutnog ratnog stanja.

Orban uživa zbog promjene u Washingtonu

Mađarski premijer Viktor Orban, također saveznik Kremlja, bio je sav nasmijan dok je dočekivao svoje goste u Budimpešti. Nije mnogo govorio, ali je njegov široki osmijeh svejedno govorio mnogo. Orban je jedini šef vlade neke od članica EU-a koji je otvoreno vodio kampanju za Trumpa.

EU diplomati polaze od toga da Orban sada sebe vidi kao prirodnog posrednika između nove administracije u Washingtonu i Europe. Orbana je Bruxelles žestoko kritizirao zbog njegove samostalne "mirovne misije" u Moskvi i Pekingu prošlog ljeta. Desničarski političar je u stalnom sporu s Europskom komisijom zbog nedostatka vladavine prava u Mađarskoj. Uglavnom izoliran u Bruxellesu, on je sada zasjeo u Budimpešti.

Kriza vlade u Berlinu baca sjenu na sastanak u Budimpešti

U razgovorima o Trumpu i Ukrajini nije sudjelovala jedna osoba: kancelar Olaf Scholz. U Berlinu je prvo morao riješiti raspad vladine koalicije. Scholz je u srijedu navečer smijenio svog liberalnog ministra financija i najavio nove izbore, vjerojatno idućeg ožujka, što je sve skupa prilično neuobičajeno za Njemačku. Nakon otkazivanja dolaska u četvrtak, Scholz želi biti prisutan na neformalnom sastanku 27 čelnika država EU-a u petak, također u Budimpešti.

Nakon Trumpove pobjede u teškim gospodarskim i sigurnosnim vremenima, kriza vlade u Njemačkoj dolazi u nezgodan trenutak za Europljane. No, svi europski kolege Olafa Scholza naglasili su da je promjena vlasti sasvim normalan demokratski proces. Uostalom, Austrija i Belgija također se trenutno bore s teškim koalicijskim pregovorima. U Irskoj su raspisani novi izbori, au Francuskoj vlada premijer s promjenjivom većinom.

Ali moglo se također čuti da "Europa može biti jaka samo s jakom Njemačkom", rekla je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola koja sudjeluje i na samitu Europske političke zajednice u glavnom gradu Mađarske. Glavni tajnik NATO-a Rutte, koji je u ponedjeljak bio u Berlinu na nastupnom posjetu, optimističan je da će Njemačka unatoč krizi vlade ispuniti svoje obrambene obveze na međunarodnoj sceni.

Događaji u Njemačkoj ne štete Europskoj uniji

Službeni stav Europske komisije je također: promjena vlade u Njemačkoj neće Uniju izbaciti iz kolosijeka. Prema riječima predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, članice EU-a lakše same prevladavaju izazove. "Kada smo zajedno, imamo veliku moć. I to je naša najveća snaga", rekla je predsjednica Europske komisije. Za ovu demokršćansku političarku se kaže da nije u baš najboljim odnosima s njemačkim socijaldemokratskim kancelarom Scholzom.

No EU diplomati u Budimpešti rekli su da bi neke stvari mogle biti lakše riješene bez njemačke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne vlade. Posvađana koalicija već je nekoliko puta izazvala nezadovoljstvo naglom promjenom mišljenja tijekom glasovanja u Bruxellesu. Čak se pojavila i pogrdna sintagma "The German Vote". Pregovori o sljedećem proračunskom okviru Europske unije, koji bi trebao biti predstavljen u srpnju 2025., sada bi mogli biti još lakši jer će se izbori u Njemačkoj održati prije tog datuma, a ne u rujnu 2025. kako je planirano. Međutim, i to su špekulacije jer nije sigurno hoće li do ljeta biti završeni potrebni pregovori za formiranje nove koalicije.

"Strateška intimnost"

Europska politička zajednica (EPG) osnovana je 2022. godine kao forum protiv Rusije, na francusku inicijativu. Ovdje članice Europske unije, kandidati za pristupanje EU-u i države koje ne žele pristupiti Uniji trebaju međusobno razmjenjivati ​​ideje i raspravljati o političkim strategijama. Na summitu EPG-a se ne donose formalne odluke.

Radi se više o formatu za čelnike država i vlada koji se inače ne susreću tako često. "EPG je naravno prilično neformalan događaj, čak i ako se čelnici sastaju ovdje. To je mjesto za stratešku intimnost, da tako kažem, sa slobodnim vremenom samo za razgovor, bez smjernica", kaže Steven Blockmans, stručnjak za Europu u think tanku CEPS u Bruxellesu. Fokus je na društvenoj razmjeni i raspravama o sigurnosnim pitanjima koja utječu na kontinent.