Nejasno je koliko točno novaca i kojim nevladinim organizacijama (NVO) ide iz proračuna Europske unije. Nema ni kontrole poštuju li te financirane organizacije vrijednosti EU-a.

To je suština kritika koje je podastrla Laima Andrikiene iz Europskog revizorskog suda, institucije EU-a koja prati kako se troši novac iz briselskog proračuna.

„Financiranje NVO-a od strane EU-a je previše neprozirno i pati od manjka transparentnosti", ocijenila je litvanska konzervativna političarka Andrikiene na predstavljanju izvještaja.

Kako je navela, informacije o tome koliko tko novaca dobiva objavljuju se tek tu i tamo, pa se ne mogu uzeti kao pouzdane.

„A nije riječ o sitnišu. U tri godine koje smo ispitivali, od 2021. do 2023. godine, preko sedam milijardi eura je otišlo za NVO-e na tako važnim političkim područjima poput jedinstva, istraživanja, migracije i životne sredine", dodaje Andrikiene.

Zapravo, 7,4 milijardi, od toga 4,8 milijardi iz proračuna EU-a, a ostalo iz nacionalnih proračuna. A sve to treba uzeti s rezervom jer se točna brojka ne zna.

Rasprava s političkim predznakom

I u Europskom parlamentu (EP) se već tjednima raspravlja o novcu za nevladine organizacije. Posebno zamjerke ima Europska pučka stranka koja okuplja tradicionalne konzervativce poput njemačkih demokršćana.

Sada izvještaj revizora daje kritičarima za pravo, smatra Monika Hohlmeier, političarka bavarskog CSU-a koja je i članica EP-ovog Odbora za proračun.

Taj odbor analizira pojedine ugovore s nevladinim organizacijama. Hohlmeier kaže da su neke od njih dobivale subvencije čak i za lobiranje te da su neke od njih u svom djelovanju bile na granici nezakonitosti.

„Utvrdili smo da se djelomice radi o podršci lokalnim prosvjednim akcijama koje su čak ponekad postajale nasilne", kritizira Hohlmeier. „Novac EU-a ne smije se koristiti za podrivanje pravne države."

Pozadina sumnji njemačkih konzervativaca u financiranje i rad NVO-a su bili nedavni masovni prosvjedi pred izbore u Njemačkoj. Širom zemlje se demonstriralo protiv „suradnje" demokršćana i desničarske Alternative za Njemačku.

Među prosvjednicima su navodno bile i neke nevladine organizacije koje dobivaju novac iz proračuna. To su demokršćani opisali kao „strukture u sjeni", dok je odlazeća Vlada socijaldemokrata i Zelenih odbacila optužbe.

Nevladin sektor se brani od optužbi

Brojni predstavnici nevladinog sektora na europskoj razini odbacuju paušalne optužbe. U Europskom parlamentu zastupnici lijevo od centra iznose bojazan da bi konzervativci zajedno s radikalnim desničarima ovako mogli suzbiti angažman civilnog društva, recimo po pitanjima zaštite klime.

„Nažalost se mora reći da postoji koordinirana kampanja protiv civilnog društva u Bruxellesu", kaže Daniel Freund, europarlamentarac iz njemačkih Zelenih.

„Ovdje se uopće ne bi smjelo raditi samo o nevladinim organizacijama. Nego o tome da ukupno mora biti više transparentnosti - kod svih koji dobivaju novac EU-a", dodaje on.

EU ne provjerava status NVO-a

Među državama članicama EU-a ne postoji jedinstvena definicija što su nevladine organizacije. Doduše, Bruxelles ih je prošle godine definirao kao organizacije usmjerene ka javnom dobru i neovisne od državnih institucija.

Ali, nije ozbiljno provjeravan status nevladinih organizacija koje same sebe tako definiraju. Prema izvještaju revizora, utvrđeno je da je EU financirao i jedan „istraživački institut" u čijem su upravnom odboru bili isključivo predstavnici državnih organa.