« Svijet
objavljeno prije 4 godine i 3 mjeseca
KOMENTAR

Europski kaos ulazi u drugi krug

Europskoj uniji zbog aktualnog izbjegličkog pitanja prijeti najveća kriza od njezinog osnivanja. Rješenje ni nakon tjedna punog sastanaka nije na vidiku, smatra Robert Schwartz

Izbjeglice su podijelile Europu
Izbjeglice su podijelile Europu (Arhiva)
Više o

izbjeglička kriza

,

EU

"Još jedna ovakva pobjeda i mi smo izgubljeni", mislili su mnogi evropski političari nakon izglasavanja izbjegličke kvote po većinskom principu na summitu ministara unutrašnjih poslova EU-a. Vječno natezanje o preuzimanju očajnih ljudi koji su morali okrenuti leđa ratu i bijedi u svojim domovinama je sramotno. Pri tome su dogovorene brojke čista besmislica jer se računa da će samo u Njemačku do kraja ove godine doći pet puta više izbjeglica od planiranog broja. Uzvišene europske ideje su kroz obnovljeno jedinstvo o nejedinstvu dobile prigušivač čije posljedice nitko ne može predvidjeti.

Ovo nije prvi put u povijesti EU-a da nacionalni interesi različitih vrsta torpediraju neophodnu solidarnost zajednice. Velika Britanija, Francuska i Njemačka su u prošlosti prednjačile s dobrim primjerima.

Kvartet "loših"

Četiri nove članice EU-a su se usprotivile. Na njihovom čelu je mađarski premijer Viktor Orban u čijem bi interesu zapravo trebale biti kvote jer bi Mađarska nakon snažnog priljeva izbjeglica u posljednjih nekoliko mjeseci dobila potporu drugih članica. Poljska i baltičke zemlje su bile prve koje su se usprotivile uvođenju kvota. Međutim, kratko nakon toga je došlo do pragmatičnog zaokreta i odjednom su svrstane među "dobre" u Evropi.

Različiti standardi života

U kvartet "loših" koji su glasali protiv uvođenja kvota, pored Mađarske, spadaju Rumunjska, Slovačka i Češka. Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis je propustio veliku šansu pokazati da je uvjereni Europljanin. Umjesto toga je zbog krhkog mira u vlastitoj kući u Bukureštu, sitničavu igru autohtonih nacionalista odnio u Bruxelles. Slovački premijer Robert Fico je, štoviše, najavio tužbu Europskoom sudu. I njegov češki kolega Bohuslaw Sobotka se bori protiv uvođenja kvota, ali se odriče tužbe. Za razliku od Slovačke, Češka i Rumunjska će ipak na kraju poštovati odluku.

Argument "loših" bi Bruxelles, međutim, morao prihvatiti: nije u redu zahtjevati iste standarde u odnosu prema izbjeglicama i tražiteljima azila a ne raditi na postizanju jednakih životnih standarda za građane u svim zemljama EU-a. U cijeli paket koji se dogovarao trebalo je svakako staviti i zajedničku financijsku i gospodarsku politiku. Jer prevelike su razlike između bogatih i siromašnih zemalja u zajedničkoj europskoj kući. Želi li stara europska jezgra da njezina politika bude prihvaćena u svim europskim zemljama, moraju se i problemi malih u novim zemljama članicama isto tako ozbiljno shvatiti kao i problemi vlastitog stanovništva.

EU je posrnula i kod krize u Grčkoj. Izbjeglička kriza sada poljuljane strukture gura na rub ponora. Bilo bi neodgovorno u centar europske politike staviti sigurnost vanjskih granica i masivno povećanje pomoći za područje oko Sirije i pritom zanemariti stanje u vlastitoj kući. Posljedice takve politike su prepoznatljive: sve više ljudi okreće leđa političkim elitama, nepovjerenje i bijes se šire, a populistička i ekstremistička strujanja jačaju. Kriza demokratskog poretka je zadnje što je Uniji sada potrebno. "Možemo mi to" je parola s kojom njemačka kancelarka Angela Merkel motivira svoje partnere. Međutim, izgleda da nitko ne zna kako. Pogotovo ne nakon posljednjeg summita EU-a. Europski kaos ulazi u drugi krug.

Piše: Robert Schwartz/DW
28.09.2015. 12:01:00
Novi komentar
nužno
nužno