"Ako ne možemo pomicati našu opremu i ljude, ne možemo se niti braniti. Sveobuhvatna vojna reforma do 2025. iziskuje i mogućnost brzog prebacivanja ljudi i vojne opreme", objasnila je nadležna povjerenica Europske unije za promet Violeta Bulc srž opsežnih planova EU-a za poboljšanje vojne mobilnosti.

Na taj način bi Europska unija trebala biti osposobljenja za brzo reagiranje na akutne interne i eksterne krize. Od kraja Hladnoga rata je spremnost za veliko pomicanje postrojbi u Europi znatno oslabila jer se opasnost od potencijalne invazije neprijatelja činila isključenom. Ali nakon krize u Ukrajini i ruske aneksije Krima 2014. je potencijalna prijetnja s istoka postala ponovno prisutna.

Mostovi, tuneli ceste - ne samo za civilnu uporabu

Problematične su, prema riječima Bulc, transportne rute preko različitih granica unutar EU-a. Ovdje Europska komisija želi poduzeti konkretne korake za poboljšanje mobilnosti - i vojne opreme i ljudstva. Konkretno se u prijedlozima Europske komisije radi o mostovima koji nemaju dovoljno kapaciteta za izdržati tešku vojnu opremu, nedovoljnoj visini tunela, lošoj cestovnoj infrastrukturi ili nedostatku željezničkih trasa.

Smatra se da bi se trebale smanjiti i administrativne prepreke za prebacivanje jedinica. Bruxelles, kako je najavila EU-povjerenica Bulc, namjerava preuzeti dio troškova za to. Nije, međutim, rečeno iz kojih resornih budžeta će ta sredstva biti izdvojena.

U dogovoru s NATO-om

NATO-u je loša mobilnost vojske u EU-u već odavno trn u oku. Mnoge članice ovog vojnog saveza su i članice Europske unije kojoj je očito taj problem došao na dnevni red tek sada nakon što se pokazalo da tenzije s Rusijom ne popuštaju.

Temelj ovog akcijskog plana je zajednička izjava članica Europske unije pod vodstvom povjerenice EU-a za vanjsku politiku Federice Mogherini iz studenog prošle godine u kojoj se najavljuje da će se do ožujka 2018. predoložiti mjere "za Uniju koja će štititi" (svoje područje). Ta izjava je u skladu s naporima da se intenzivira suradnja članica na području obrane. U tu svrhu je pokrenut program poznat pod skraćenicom PESCO (na engl. "Stalna strukturirana suradnja").

EU kao obrambena unija - ovaj politički putokaz je postao posebno aktualan u okviru rasprave o Brexitu, a predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker ga je istaknuo kao jedan od prioriteta tijekom svog govora prošle jeseni. U ovom projektu sudjeluju sve zemlje članice osim Malte, Danske i Velike Britanije.

"Sada moramo pokazati i rezultate", objašnjava Bulc. U prvom koraku su članice pozvane da definiraju i formuliraju konkretne potrebe na svom teritoriju.

A nakon toga bi i same treale odlučiti što i kako. Time Europska komisija želi izbjeći skepsu. Jer upravo neutralne članice poput Švedske i Austrije bi mogle imati problema u objašnjavaju svojim poreznim platišama zašto se troše sredstva na ovu "to-do-listu".